Dostupni linkovi

Vučić i Merkel: Zajednički odgovor na izbegličku krizu


Aleksandar Vučić i Angela Merkel u Berlinu
Aleksandar Vučić i Angela Merkel u Berlinu

Noć uoči sastanka Aleksandra Vučića i Angele Merkel u Berlinu, obeležile su nove napetosti na srpsko – mađarskoj granici, gde je više hiljada izbeglica satima čekalo na graničnom prelazu Reske. Ljudi, koji su bežeći iz svojih ratom razorenih zemalja stigli u Srbiju iz koje su pokušali da uđu u Mađarsku i nastave put ka zapadnoj Evropi, pre svega Nemačkoj, skandiranjem su odgovarali mađarskim policajcima koji su ih sprečavali da pređu granicu.

Ovaj, poslednji zastoj na srpsko – mađarskoj granici, još jedno je svedočenje o aktuelnosti teme koja se nametnula tokom susreta premijera Srbije i nemačke kancelarke, a koji je primarno bio posvećen evropskim integracijama Srbije i njenim očekivanjima da prva, pregovaračka poglavlja budu otvorena već ove godine. Angela Merkel je u Berlinu podvukla da je Nemačka svesna da je Srbija suočena sa velikim izazovom talasom izbeglica i da, imajući u vidu probleme Srbije, mora prijateljski razgovarati sa srpskim premijerom o zajedničkom delovanju.

"Srbiju, iako nije članica EU, ali je činjenica da izbeglice u tu zemlju dolaze iz jedne države članice, i potom ponovo ulaze na tlo EU, posebno pogađa ovaj problem", rekla je nemačka kancelarka, dok je premijer Srbije istakao da izbeglička kriza nije problem samo Nemačke ili samo Srbije već cele Evrope, dodavši da je Srbija spremna da pomogne.

“Mi smo spremni da sarađaujemo i sa Nemačkom i sa svim drugim zemljama EU, da ta pitanja rešavamo. Spremni smo, iako nismo zemlja EU da svoj deo odgovornosti ponesemo po tom pitanju i uveren sam da će biti dovoljno dobrih načina da Srbija u celoj ovoj akciji i u celoj ovoj krizi koja potresa Evropu bude zemlja od korisiti i zemlja koja će da pruži pomoć svojim evropski partnerima”, rekao je Aleksandar Vučić.

Pojedini zvaničici Srbije su, međutim, pitanje evropskih integracija i izbegličke krize doveli u neposrednu vezu, pa je tako šef diplomatije Ivica Dačić izjavio da je “uslov za otvaranje nekih poglavlja stvaranje Akcionog plana za rešenje problema izbeglica”. Istovremeno, optužio je Brisel za dvostruke standarde jer, kako je rekao, “akcioni plan nema ni Evropska Unija”.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, u čijem su izbeglice resoru, istovremeno je rekao da je Srbiji potrebna veća finansijska pomoć od one koja joj se trenutno nudi kao i veće angažovanje EU. On je najavio izgradnju još jednog prihvatnog centra nadomak Beograda, ali je i naglasio da se u Srbiji neće praviti centri za trajno zbrinjavanje izbeglih.

“Biće jednostavnije. Biće na gotovo samom autoputu. Dakle, ovi ljudi će tu moći da dobiju prevoz, da dobiju sve što im je potrebno, usluge koje sada moraju da traže po gradu, hranu, adekvatan smeštaj…Ali, ponavljam – to je privremeni centar. Ovde se neće graditi trajni kapaciteti”, izjavio je Vulin za RTS.

Dušan Reljić
Dušan Reljić

Šef predstavništva nemačkog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost u Briselu, Dušan Reljić, ukazuje međutim da ne veruje ni da bi se moglo dogoditi da se Srbiji ispostavi zahtev o prijemu izbeglica.

“Ne verujem da može bilo ko da postavi Srbiji i Makedoniji zahteve da primi veliki broj izbeglica. Pre svega jer se unutar EU nije postigao dogovor oko toga kako treba da se nastavi rešavanje izbegličke krize, jer nema nagoveštaja da će se smanjiti broj ljudi koji dolaze da traže spas u Zapadnoj Evropi. Samim tim niko još nije napravio nikakv red vožnje koji potezi treba da se očekuju“, ocenio je Reljić za RSE.

Susedna Mađarska u međuvremenu dodatno pojačava pritisak. Premijer Viktor Orban je u izjavi za austrijsku državnu televiziju pozvao Austriju i Mađarsku na zatvaranje granica, dodavši da bi te dve države trebalo „jasno da kažu da neće dalje prihvatati izbeglice, jer bi u suprotnom više miliona ljudi došlo u Evropu“.

U oštrom tonu, Orban je za austrijski radio ORF rekao i da nema smisla govoriti o kvotama za preuzimanje izbeglica dok se "ne zapečati spoljna granica Evrope".

Prethodno, mađarske vlasti nisu dozvolile da dva voza koja su iz Beograda išla za Budimpeštu pređu na mađarsku teritoriju zbog velikog broja izbeglica koji su u njima bili. Obrazloženje je bilo da putnici nisu imali pasoše i vize.

Muhamed, koji je sa porodicom izbegao iz Sirije, kaže da im nije jasno zašto ih je policija zadržala jer su imali uredno kupljene karte u Beogradu do Budimpešte, kao i dokumenta koja su kao izbeglice dobili na ulasku u Srbiju.

„Ne znam zašto su nas zaustavili. Mi smo imali karte kupljene u Beogradu do Budimpešte, ali policajac je rekao ne. To nije fer, zašto nam je onda Srbija prodala te karte ako ne smemo da putujemo. Imao sam sve potrebne papire koje mi ja dala Vlada Srbije kada smo ušli u zemlju. Tada su nam rekli: sa ovim možete slobodno putovati kroz Srbije do Evrope“, rekao nam je Muhamed koji je pobegao iz Sirije.

Dodajmo da su nadomak prelaza Reske, mađarske vlasti otvorile novi centar za registrovanje izbeglica, gde pristiže sve veći broj ljudi. Mađarska, podsetimo, planira da od 15. septembra na granicu sa Srbijom postavi vojsku.

XS
SM
MD
LG