Nedjelja, 23. novembar/studeni 2014, 22:04 CET

Svijet

Rezultat izbora može ograničiti vanjsku politiku Netanjahua

Benjamin Netanjahu po objavljivanju pobjede na izborima, 23. januar 2013.
Benjamin Netanjahu po objavljivanju pobjede na izborima, 23. januar 2013.
Analiza Reutersa, prevela Biljana Jovićević

Slabija podrška od očekivane za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua može značiti ograničeni manevarski prostor protiv Irana i još veći pritisak za njegovu tvrdu liniju prema palestinskoj državi.

Kako god bilo, fokus izraelske politike u sedmicama pred nama vjerovatno će biti na domaćim pitanjima, kao što je smanjenje budžetskog deficita, razmatranje prigovora koji postoje na nacrt zakona o oslobađanju religioznih studenata, služenja vojske i obezbjeđivanje jeftinijih stanove za mlade.

Prvi rezultati pokazuju da će Netanjahuova stranka desnice Likud, u alijansi sa ultranacionalistima Yizarel Beitenu grupom, osvojiti većinu mjesta u parlamentu i voditi pregovore za formiranje nove vladajuće kolicije.

Iako je pobjeda desnice manja od očekivane, prvi rezultati sugerišu da on može formirati vladu uz tijesnu podršku, zajedno sa ultraortodoksnim i nacionalističkim religioznim partijama, ne baš mnogo različitim od njegovog dosadašnjeg kabineta.

Ali nenadani uspjeh nove stranke centra "Budućnost postoji" (Yesh Atid) koju predvodi bivša TV zvijezda Zair Lapid, će ga po mišljenju mnogih, prisiliti da traži širu koaliciju. To će zahtijevati mnogo teže pregovore koji će se ticati mnogih osjetljivih domaćih i vanjsko-političkih tema.

Netanjahu je u pobjedničkom govoru dao samo nekoliko referenci na palestinsko pitanje, ali je dao priličan značaj iranskom nuklearnom programu za koji većina na Zapadu vjeruje da vodi ka stvaranju atomske bombe.

„Prvi izazov ostaje sprječavanje Irana da stvori nuklearno oružje," rekao je Netanjahu pristalicama u Tel Avivu.

Teheran i dalje odbacuje tvrdnje da im je cilj nuklearno oružje.

Iako istraživanja pokazuju da je većina Izraelaca saglasna sa Netanjahuom da je Iran prijetnja opstojnosti njihove države, centrističke i lijeve stranke, uključujući Yesh Atid, su veoma jasne u stavu da je problem rješavanja iranskog nukleranog pitanja obaveza međunarodne zajednice.

„Kada je riječ o Iranu, SAD bi trebalo da predvode moguću vojnu opciju, ne Izrael,“  rekao je nešto ranije Yaakov Peri, bivši prvi čovjek Izarelske unutrašnje obavještajne agencije i kandidat na listi Yesh Atida.  

Netanjahu je nagovijestio da bi bio spreman da spovede unilateralni vojni napad, ako bude neophodno, ali analitičari navode da mu glasanje u utorak nije dalo jasan mandat za to, već odraz rasprostranjene nelagode zbog njegovog pristupa Teheranu.

„Premijer bi trebalo da shvati da mu ljudi poručuju da bi u pristupu prema Iranu trebao biti mnogo oprezniji,“ rekao je profesor Gideon Ramat, sa Hebrejskog univerziteta.

„Ovi izbori su buđenje za Netanjahua“

Aron David Miller, nekada viši savjetnik ispred SAD u mirovnom procesu, smatra da očigledno slabljenje desnice u Izraelu može pomoći popravljanju notorno loših odnosa između Netanjahua i američkog predsjednika Baracka Obame.
Pristalice Netanjahua u sjedištu stranke slave rezultate izbora, 23. januar 2013.Pristalice Netanjahua u sjedištu stranke slave rezultate izbora, 23. januar 2013.
x
Pristalice Netanjahua u sjedištu stranke slave rezultate izbora, 23. januar 2013.
Pristalice Netanjahua u sjedištu stranke slave rezultate izbora, 23. januar 2013.

Netanjahuova podrška izgradnji jevrejskih naselja na Zapadnoj Obali i njegovi pokušaji da gurne SAD da primijene oštrije mjere prema Iranu su uzrokovale praktično regularno zatezanje između dvije zemlje u protekle četri godine, a ove su sedmice i Obama i Natanjahu praktično započeli nove madate.

„Činjenica je da ako Netanjahu ode u koaliciju sa Lapidom (Yeash Atida) i približi se centru, vi ćete doći do kraja američko-izraelskog približavanja na određenom nivou", rekao je Miller za CNN.

Prema izlaznim anketama, koalicija Likud-Beiteni Benjamina Netanjahua osvojiće 31 mandat od 120 u parlamentu, dok će Yesh Atid prema projekcijama imati 18 ili 19 mjesta.

Netanjahu je odmah napravio uvertiru za kontakt sa Lapidom, koji je pogodio u žicu prosječnih birača s pozivom za pristupačne domove, dijeljenje ekonomskog tereta i poboljšanje obrazovanja.

Njegova stranka je došla do ovog rezultata snižavajući važnost vanjskih problema Izraela, a stavljajući u fokus unutrašnje.

„Velika većina srednje klase u Izraelu je glasala veoma snažno protiv prioriteta odlazeće vlade," rekao je Dan Avnon, profesor političkih nauka na Hebrejskom univerzitetu.

„To su ljudi koji plaćaju porez i služe vojsku," dodao je. "Mislim da se ne mogu ignorisati."

Za mnoga pitanja, Lapid će naći desničarske uši koje ga razumiju, ali dva ključna pitanja mogu ugoziti bilo kakvu alijansu - njegov zahtjev da ultra-ortodoksni religiozni studenti treba da služe vojsku i zahtjev za oživljavanje gotovo nepostojećih palestinsko-izraelskih mirovnih pregovora umanjuju nade da će napretka biti na vidiku.

Druga tačka će ga posebno konfrontirati ne samo sa mnogim pristalicama Netanjahua, već i sa još jednom tvrdolinijaškom partijom, Jevrejski dom, koja se na mnogo načina prirodno uklapa sa koalicijom Likud-Beiteni i imaće oko 12 mjesta u Knesetu.

Jevrejski dom i njihov harizmatični mladi lider milioner Naftali Bennet, odbijaju bilo kakve mirovne pregovore, i umjesto toga žele da aneksiraju veliki komad okupirane Zapadne Obale - prijedlog koji je aktivirao alarm u Vašingtonu i kod ostalih saveznika na Zapadu.

„Netanjahu mora da sarađuje sa Lapidom i predstavi mnogo umjerenije lice svijetu. Ako to ne učini, to će se pokazati kao veliki problem za njega," ocjenio je profesor Shumel Sandler sa Begin sadat centra Univerziteta Bar Ilan.

„Ali neće biti nimalo lako da zatvori krug oko palestinskog pitanja“, dodao je. „Ovo neće biti lak put, prije će biti mnogo teži za premijera da održi vladu na okupu nego prije."

Koalicioni pregovori mogli bi trajati nekoliko sedmica i Netanjahu bi na kraju mogao odlučiti da se drži sadašnjih stabilnih političkih saveznika, birajući tanku većinu da bi mogao lakše da izađe na kraj sa zahtjevima nove centrističke stranke.

Ali analitičari naglašavaju da bi se srednja klasa u Izraelu jako namrštila na takav ishod, jer žele da vide da se nova vlada izdigne iznad političkih partija i frakcionaških unutrašnjih borbi.

„Netanjahu je uvijek dokazivao da je odličan u preživljavanju," kaže profesor Avnon sa Hebrejskog univerziteta. “Sada treba da pokaže da može biti i državnik.“
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Aleksandar Grad: Europa Rim
24.01.2013 15:24
Da je sa riječi prešao na djela danas mu se ovo ne bi dogadalo,ako nešto najavljivaš godinama a bez konkretnih poteza i rezutata,sve ti se obija u glavu na izborima.Narod voli ljude koji prvo nešto urade pa govore,kako na balkanu kažu:prvo ispeci pa reci.