Šefovi diplomatija NATO-a odobrili su Akcioni plan za članstvo Crnoj Gori, dok BiH još treba da provesti nužne reforme. Akcioni plan ključni je korak ka punopravnom članstvu u zapadnoj vojnoj alijansi.
Crna Gora je kandidaturu za članstvo u NATO podnijela prošle godine, a BiH ove godine. Analitičari u BiH smatraju da, nakon što BiH nije dobila liberalizaciju viznog režima, odbijanje aplikacije za MAP program može dovesti do određene izolacije zemlje.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza procijenili su da kada je riječ o BiH postoji zastoj u rješavanju političko-institucionalnog preustrojstva, što se smatra preduslovom za uspješno vođenje pregovora o članstvu. Ohrabrili su BiH da ide dalje sa reformama. Kada se postigne taj napredak, BiH će dobiti Akcioni plan ili MAP program koji je ključni korak ka punopravnom članstvu u zapadnoj vojnoj alijansi.
BiH je kandidaturu podnijela ove godine i vjerovalo se da će ući u predvorje NATO saveza jer je u procesu reformi odbrambenih struktura mnogo urađeno. Ipak, ispriječila su se nerijašena politička pitanja u zemlji.
Denis Hadžović, iz sarajevskog Centra za sigurnosne stuudije:
„Postoje određeni standardi kojih se oni pridržavaju i ono što su svi naglašavali - da hoće da vide jedan instituicionalni i politički pomak u BiH, kojega, nažalost, nema. Oni čekaju pogotovu tu političku stabilnost koja je neophodna za aktivnu participaciju i pripremu za punopravno članstvo.“
Vojni analitičar
Antonio Prlenda smatra da ovakva odluka NATO saveza, između ostalog, može dovesti BiH u izolaciju.
„Međunarodna zajednica griješi ako smatra da je to neki pritisak na lokalne političare da se dogovore. Ne, to je podrška onim snagama koje rade na slabljenju države BiH. I ja se bojim da će s ovim politička situacija kod nas biti još komplicranija i zategnutija. NATO savez je, prije svega, politički savez i zbog različitih interesa taj put prema punopravnom članstvu može biti različite brzine. Naše dobivanje Mape bi bilo melem na ranu BiH i onim snagama koje se bore za snagu države BiH u situaciji kada se sa više strana, prije svega mislim na RS, radi na njenom razbijanju i usporavanju njenog napredovanja ka euroatlantskim integracijama“, kaže Prlenda.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci:
„To je jedno ozbiljno upozorenje svim političkim subjektima u BiH da moraju da sprovode ono što su se opredijelili prije nekoliko godina. Vidimo i iz izjava pomoćnika američkog sekretara Stajnberga da će se u BiH desiti ono što se političari dogovore, a izgleda da mnogi među njima nisu spremni za tako nešto.“
Nesposobnost bh. političara da se dogovore ovoga puta BiH koštala je važnog koraka ka priključenju Sjevernoatlantskoj alijansi. Iako niko od njih nije vjerovao da bi stagniranje u političkim pregovorima moglo da dovede do toga, upravo to se i desilo. Neki od bh. političara, bez obzira na jasne signale koji su dolazili iz međunarodnih krugova, još juče su vjerovali da je Bosni i Hercegovini put ka NATO savezu definitivno otvoren. Dopredsjedavajući Zastupničkog doma državnog Parlamenta
Niko Lozančić:
„Imajući u vidu izjave koje je glavni tajnik NATO-a rekao u kominukaciji s nama, želim vjerovati da će to biti pozitivno.“
Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u državnom parlamentu
Željko Kuzmanović:
„Mislim da ćemo mi svakako ostati izolovani ukoliko nastavimo s ovakvom politikom, dakle bez dogovora.“
Rješavanje političko-institucionalnih pitanja u BiH smatra se jednim od preduslova za dalji napredak ne samo u pravcu EU već i u pravcu članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi. Na to je upozorio i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg kada je rekao da su nastojanja SAD i Evropske unije da političke vođe u BiH podstaknu na neophodni dogovor o političko-institucionalnim promjenama nedovoljno uspješna.