Dostupni linkovi

Dodikova paralelna diplomatija sa Moskvom


Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i Boris Gryzlov, predsjednik Vrhovnog savjeta Ujedinjene Rusije nakon potpisivanja sporazuma o stranačkoj saradnji, septembar 2011.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i Boris Gryzlov, predsjednik Vrhovnog savjeta Ujedinjene Rusije nakon potpisivanja sporazuma o stranačkoj saradnji, septembar 2011.
Predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik boravio je krajem septembra u Moskvi gdje je prisustvovao kongresu “Jedinstvene Rusije”.

Po povratku je saopštio javnosti da su vladajuća ruska partija i SNSD potpisali sporazum o strateškom partnerstvu kao i da je dogovorena saradnja u nekim privrednim projektima.

Zbližavanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata i najjače ruske partije “Jedinstvene Rusije” evidentno je u posljednjih pet godina, a intenzivirano je unazad tri godine - ocjenjuju bosanskohercegovački analitičari.

Posljednjih godina Republika Srpska, ali i srpski politički štabovi u Beogradu postavljaju odnose sa Rusijom kao kontratežu odnosima sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama - kaže politički analitičar Vlastimir Mijović.
"Republika Srpska, ali i srpski politički štabovi u Beogradu postavljaju odnose sa Rusijom kao kontratežu odnosima sa EU i SAD" kaže Vlastimir Mijović.

„Gdje se smatra da dobri odnosi sa Rusijom mogu na neki način da malo poskupe cijenu ulaska Srbije i BiH, a s njom i RS, u EU. Sa svoje strane Srbi nude platformu sa koje može Rusija da ulazi u Evropu tako što će njena privreda ući intenzivnije na područje Srbije i RS i onda sa te platforme se dalje širiti u Evropu - jer znamo da je ulazak ruskog biznisa u Evropu jako otežan, postoji niz nekakvih barijera, tako da oni traže neke izokolne puteve“, navodi Mijović.

Mijović takođe podsjeća da je srpski narod na prostoru bivše Jugoslavije često tražio uporište u najjačoj pravoslavnoj državi, iz čega je proistekla i pomalo cinična srpska krilatica “nas i Rusa 300 miliona”. Ipak, taj politički analitičar smatra da ne treba čuditi Dodikov prilazak „Jedinstvenoj Rusiji“, niti, kaže, treba uzeti za zlo uspostavljanje dobrih odnosa sa konceptualno sličnim partijama.

Milorad Dodik na kongresu Jedinstvene Rusije, Moskva, septembar 2011
„Putinova partija poznata je još od svoga osnivanja 2001. godine kao centralistička partija, partija koja vlada prilično grubo, koja u svom logotipu ima iscrtanog medvjeda, pa se poput tog svog znaka u suštini ponekad i ponaša, odnosno često golom političkom silom ostvaruje ono što postavlja sebi za ciljeve. Prema tome, tu su se slični našli na istom fonu i to nije ništa začuđujuće“, smatra Mijović.

Kada govori o podršci zvanične Rusije Republici Srpskoj, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik na prvo mjesto stavlja očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ruske garancije statusa Republike Srpske za Dodika su već godinama neupitne.

Koncesije ruskim tajkunima

Nakon potpisivanja sporazuma s „Jedinstvenom Rusijom“ Dodik je iznio suštinu odnosa s vladajućom ruskom strankom:

„Potpuno jasna politička saradnja i uvažavanje pozicije RS. Ruska politika u samoj svojoj suštini ima podršku Dejtonskom sporazumu, što odgovara, naravno, nama - i mi mislimo da to treba da se održi, za razliku od nekih zapadnih koncepcija koje su tražile da se provodi duh Dejtona koji je u suštini tražio razgradnju onoga šta piše u Dejtonu i kako je u Dejtonu dogovoreno.“

Rafinerija nafte u Brodu
Rafinerija nafte u Brodu
Analitičari se slažu da je Miloradu Dodiku izuzetno stalo do dobrih odnosa sa „Jedinstvenom Rusijom“ i njenim ljudima koji se bave ekonomijom.

„Da kažem sa ruskim tajkunima, koji su prislonjeni uz ’Jedinstvenu Rusiju’, kojima su ovdje dodijeljene određene koncesije, i Dodik je založio mnogo svog političkog kapitala da bi ih uveo pod jako povoljnim okolnostima recimo u Rafineriju nafte Bosanski Brod“, navodi Vlastimir Mijović.

Upravo je Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koju je ruski Zarubežnjeft kupio 2007. godine, posao koji predsjednik RS stavlja na prvo mjesto kada je riječ o saradnji sa Rusijom. Ipak, jedan dio javnosti smatra da je privatizacija Rafinerije loš potez po Republiku Srpsku.

Ekonomski analitičar Dražen Simić kaže da je ukupna vrijednost dugova Rafinerije premašila vrijednost njenog kapitala.

„A teret kredita koji su uzeti kod ruskih banaka tek treba da prispije na naplatu, pri čemu su ugovorene ekstremno visoke kamate, daleko veće iznad prosječnih kamata u BiH, jako veliki zatezni penali za neuredno vraćanje kredita, tako da se postavlja sasvim logično pitanje kako će Rafinerija vratiti te kredite za koju godinu“, ocjenjuje Simić.

Ono što je za većinu analitičara neosporno jeste intenziviran interes Rusije za cijeli region. Kupovinom Volksbanke, najveća ruska banka Sberbanka ušla je na tržišta zemalja u regionu uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Nastavak širenja ruskog poslovanja u oblasti energetike dijelom je najavio i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je potvrdio da su naredni projekti u tom entitetu nova nalazišta nafte, kao i izgradnja gasovoda.
XS
SM
MD
LG