Dostupni linkovi

Marović: Evropa nas ne smatra jednakim


Svetozar Marović
Svetozar Marović
* Prvobitno objavljena verzija ovog intervjua sadržavala je grešku u posljednjem pasusu u kojem je stajalo "Ako neki ministar u Njemačkoj nešto ukrade, da li može da utiče i bira svoje sudije?" umjesto "Ako u velikoj Njemačkoj ministar pravde može da utiče i bira sudije".

Izvinjavamo se zbog nenamjerne greške, slijedi ispravna verzija intervjua.


Potpredsjednik DPS-a, Svetozar Marović, koji je nakon povratka Mila Đukanovića u izvršnu vlast preuzeo koordinaciju vladajućom partijom, u intervjuu za RSE govori o odnosima unutar DPS-a, optužbama za političku korupciju koje stižu na račun te stranke, neskladu između zvaničnih primanja pojedinih zvaničnika i njihovog raskošnog stila života, kao i talasu visokih istraga koje su zapljusnule region, a koje Brisel očekuje i od Podgorice.

RSE: Nedavno ste saopštili da će te od Đukanovića, koji je ponovo na čelu Vlade, preuzeti koordinaciju nad partijom. Taj vaš povratak je neke iznenadio, pošto još odzvanjaju vaše izjave da ste bili politička meta u procesu Zavala i da su protiv vas radili pojedinci iz vaše partije. Da li to znači da su ti animoziteti stavljeni u drugi plan?

Marović: Na neki način znam da je bilo iznenađenja u jednom dijelu javnosti, pa možda i u jednom manjem dijelu u mojoj partiji, ali to govori da je jedan dio naše političke javnosti, jedan manji dio u strukturama vlasti, računao da su odnosi između Đukanovića i Marovića uvijek u nekoj tenziji, koja je konfliktna i koja unosi neko skriveno neprijateljstvo. Uvijek sam govorio da sa njim imam korektne odnose međusobnog uvažavanja i poštovanja. To je takođe i sada potvrdio Đukanović. Zahvalan sam mu, ne zbog uloge i statusa, nego zbog odnosa prema onome što jeste moj doprinos. Moj interes ostaje. Pripadajuću ovoj partiji, duboko vjerujem da temelj našeg uspjeha, kao vodeće partije, jeste da doprinesem onome čemu sam se zalagao i zalažem, a to je da u ovoj zemlji zakoni budu jednaki za sve, da se odgovara na osnovu dokaza, a ne osnovu optužbe, da dokaz treba da bude dokazan od strane onog ko optužuje, a ne da nevinost mora da se brani.

RSE: Ne želim da mi posebno elaborirate slučaj Nikšić. O tome je bilo puno riječi. Vi ste nedavno govorili konkretno o tom slučaju. Optužbe za političku korupciju na račun DPS-a ne stižu samo od strane opozicionih stranaka. Za političku korupciju otvoreno vas je u Podgorici optužio manji koalicioni partner SDP, koji tvrdi da je završio u opoziciji zbog navodnih mahinacija gradonačelnika Miomira Mugoše. Kako to objašnjavate?

Marović: Mislim da su razlike u komentarima koji dolaze od predstavnika SDP-a i onoga što se dešavalo u Nikšiću, ipak kvalitativno različita. U Podgorici smo imali jedan specifičan slučaj, a to je da su dva koaliciona partnera išli odvojeno i samostalno i da je izostao trenutak sporazumjevanja nakon izbora između DPS-a i SDP-a. To je tada bila procjena lokalnih struktura. U međuvremenu je jedan dio odbornika glasao za našeg kandidata za predsjednika. Tu dolazimo do tačke koja doista spaja i Podgoricu i Nikšić i spaja Crnu Goru sa čitavom Evropom. U našem zakonodavstvu je uveden princip slobodnog mandata. Rečeno je - Nemojte da odbornici i poslanici budu partijski vojnici. Oni treba da misle svojom glavom. Ako treba da budu partijski vojnici, onda nam oni ne trebaju u tom broju. Možemo virtualno da ih predstavimo u ime jednog.

RSE: Mislite li da bi ipak trebalo istražiti da li do promjene političkog dresa dolazi zbog promjene mišljenja ili zbog nekih ucjena ili davanjem mita?

Marović: Da li u konkretnom slučaju ima zabranjenih radnji, kojima se želi promijeniti, ne slobodnom voljom, nego prinudom, neki stav, to je predmet odgovornosti. Svakodnevno se po Evropi dešavaju razni prelazi iz jedne u drugu stranku. Pričao sam to ranije u jednom intervjuu u Podgorici. Onima koji napadaju DPS, ne smeta što je predstavnik Pokreta za promjene prešao u Pozitivnu Crnu Goru. To nije krađa izborne volje. Đurović nije prešao u DPS. On je otkazao poslušnost svojoj stranci. Ona ga je isključila nakon toga. Ako doista ljudi misle, i ako postoji saglasnost oko toga da bi moglo ovo da znači dovođenje u pitanje volje građana Nikšića, dajte da tu volju provjerimo. Neka građani kažu da je DPS nezasluženo dobio podršku još jednog odbornika ili je Pozitivna Crna Gora dobila nezasluženo taj broj glasova jer je otišla u savezništvo sa nekim, sa kojima nisu najavili prethodno i obavijestili svoje birače da će otići. Zašto i to ne bi mogao biti razlog za provjeru? Ako DPS stoji loše i ako je DPS napravio političku korupciju, DPS će još gore proći na ovim izborima. Ako DPS nije napravio ni jednu grešku, ako se ponašao dosljedno svojoj politici, možda će proći bolje.

RSE: Vlada najavljuje stezanje kaiša i rezanje beneficija, koje su do sada uživali mnogi državni činovnici. Javnost i dalje intrigira nesklad između zvaničnih primanja i raskošnog stila ljudi koji su godinama bili na vlasti. Ne rijetko se u tom kontekstu pominje Đukanović i gradonačelnik Podgorice. Kako to objašnjavate?

Marović: Evropljani često puta žele da kažu i upotrebljavaju glagol - percepcija. Nije važna istina, nego percepcija. Mislim da svako od nas ima obavezu, kao u svim demokratskim zemljama, da pokaže, evidentira i odgovara za ono što je stekao nakon izbornog mandata i što je pokazao i evidentirao kao svoju imovinu prije mandata, kao i izvore i način sticanja te imovine. To je vid demokratske kontrole. Vjerovatno treba razmisliti o jačanju uticaja tih institucija, kao što je Komisija za zaštitu interesa, koji bi imali u perspektivi i namjeri ojačanje i ovlašćenje njihovih prava za provjeru nekih informacija i za preduzimanje određenih pravnih radnji. Mislim da postoje neke percepcije koje jednim dijelom u demokratiji ne možete sakriti. Nismo svi isti. Neko živi lošije, a neko malo bolje. Neko je imao neke nasljeđe, pa ga je iskoristio. Moj kum ima mnogo više zemlje, možda po broju kvadrata, nego ja, ali sticajem nekih ekonomsko-razvojnih slučajnosti, moja zemlja mi je dala više prilike i mogućnosti. Slijedom tih istih okolnosti, dođete u poziciju da to koristite. Ne kršeći zakone, imate nešto što vas dovodi u situaciju da vas je pomalo i stid zašto vi to imate, zašto vozite takva kola.

RSE: Slažete li se da ništa ne može nadomjestiti rad nadležnih institucija? On je, po ocjenama koje dolaze iz Brisel, po pitanjima 23 i 24, nedostatan i loš. U izvještaju o napretku navodi se da nema nekih rezultata u borbi protiv visoke korupcije. U Hrvatskoj se iza rešetaka našao bivši premijer. U Srbiji je krenuo proces protiv jednog od najbogatijih Srba. Mislite li da će procesi tog profila zaobići Crnu Goru?

Marović: Naša obaveza je da primamo savjete i da, primjenjujući zakon, odgovorimo na to pitanje, a ne da postavimo pitanje - kako da dođemo do velikih, nezavisno od toga da li su oni nešto učinili ili ne. Savjeti iz Brisela svakako su bili opominjući input za sve nas, ali lično ne mislim da put ka Evropi treba da ide tako što će se, bez dokaza, bez provjere, bez nekog slobodnog ili fer suđenja, bilo kome izricati presuda i krivica. Ne mogu se složiti sa mnogim stvarima. Bili smo primorani da prihvatimo Zakon zaštite od klevete, da ukinemo klevetu. I ja sam bio jedan od protagonista toga. Nema ni jedne velike zemlje u Evropi koja je to ukinula. Zašto nas Evropa ne pouči svojim primjerima, nego od nas traži to? Zašto Evropa, koja od nas traži da imamo dvotrećinski način izbora tužioca, ili nekog pravosudnog organa, to ne pokaže svojim primjerom? Da li se to kod njih dešava? Ako u velikoj Njemačkoj ministar pravde moze da utiče i bira svoje sudije? Da li je Evropa jednaka za sve, ili nam trebaju reći da moramo da platimo višu cijenu jer nas smatraju malom i problematičnom? Možda je to ključ, ali onda taj razgovor moramo svesti na taj otvoreni nivo. Mi smo problem na Balkanu i oni nas ne smatraju jednakim, nego za nas moraju da važe posebna pravila. Onda ćemo imati u Evropi više pravila – pravila za starosjedioce u Evropi i one druge. Pitanje je samo gdje je starosjedilaštvo – da li na Mediteranu, odakle smo mi, ili negdje na kontinentu, gdje je danas ekonomska moć?!
  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG