Dostupni linkovi

Malinari protestuju zbog cene otkupa, Vlada tvrdi da ne može da pomogne


Protest malinara u Srbiji, 2. avgust 2011.
Protest malinara u Srbiji, 2. avgust 2011.
Proizvođači malina iz zapadne Srbije, nezdovoljni ponuđenom otkupnom cenom, traktore su umesto na njive, izvezli na ulice sa namerom da dođu u Beograd, ispred zgrade srpske Vlade. Policija ih je međutim blokirala u Arilju, ali su nakon koškanja ipak prošli i stigli do Požege, gde će, nakon još jednih pregovora sa predstavnicima ministarstva poljoprivrede, odlučiti da li će ipak nastaviti ka Beogradu.

Pre tačno deceniju, vlada premijera Zorana Đinđića je malinu, uz drugo jagodičasto voće, planirala da proglasi strateškim proizvodom Srbije. Taj nekada vodeći adut, za 10 godina je, čini se, postao jedan od vodećih problema srpske poljoprivrede.

Proizvođači maline nisu zadovoljni cenom od oko 90 evro-centi, koliko im hladnjačari nude za otkup i traže da im bude plaćeno barem kao prošle godine, odnosno nešto više od evro i 20 centi.
Protest malinara, 2. avgust 2011.

Nakon neuspešnih razgovora sa ministarstvom poljoprivrede, traktore i drugu mehanizaciju su izvezli na drum, sa nemerom da dođu u Beograd. U Arilju ih je međutim dočekala policija.

„Ne vidim zašto nas policija blokira... ne vidim razlog. Ovo je miran protest i imamo sva odobrenja. Trebalo je da zabrane javni skup i kraj priče... Ovo je šamar narodu!“, rekao je za RSE Dragan Bogdanović, jedan od inicijatora protesta.

Visoke tenzije su dakle, u jednom trenutku su dovele i do incidenta. Prema prvim podacima, epilog su dva prevrnuta policijska vozila i jedan povređeni policajac.

RSE: Šta se tačno dogodilo?

„Dogodilo se to da smo mi organizovali miran protest peške, traktorima i poljoprivredenim mašinama. Oni su onda na jednom mostiću stali i to zaprečili. Grunuli su na narod i tukli ljude“, kaže Bogdanović.

Nakon toga, oko 1.000 malinara je ipak krenulo ka Požegi, gde se nadaju sastanku sa državnim sekretarom Ministarstva poljoprivrede, Ljubišom Dimitrijevićem.

Povećana međunarodna ponuda i ekonomska kriza

Da li pomaka u tom susretu može biti, teško je reći, s obzirom na to da je Dimitrijević, nešto ranije, poručio da Vlada hladnjačarima ne može da nametne da otkup plaćaju po ceni koju traže malinari.

„Nama je strašno žao što nema mogućnosti direktne komunikacije proizvođača i hladnjačara, obzirom da su oni ipak povezani u procesu proizvodnje... Mešanje države u njihove odnose ne može biti efikasno, niti svrsishodno“, izjavio je predstavnik ministarstva, a da država u tom konkretnom problemu malo toga može da učini, mišljenja je i Miladin Ševarlić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta, inače predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije.
Protest poljoprivrednika, 2. avgust 2011.

„Pravo je svih učesnika u procesu reprodukcije, od njive do trpeze, da se bore za što povoljniji ekonomski položaj. Međutim, treba imati u vidu da se cene najvećeg dela poljoprivredno - prehrambenih proizvoda, u koje spadaju i maline, kao tržišno atraktivan proizvod, određuju na bazi slobodne ponude i tražnje tog proizvoda na tržištu, a ne na osnovu dogovora između države i proizvođača, jer to nije proizvod koji je prehambeno značajan za stanovništvo kao što su mleko, šećer, meso, ulje, brašno... Prema tome, ja jedini način da se izađe iz ove situacije vidim u tome da proizvođači formiraju zadruge i da uzmu sudbinu u svoje ruke, odnosno da, kao i na zapadu, budu suvlasnici hladnjača i da ih ne interesuje cena na vazi prilikom ulaska u hladnjače, već da ih interesuje cena u hipermarketu“, ocenio je Ševarlić.

Uprkos tumačenjima da vlada nije adresa, Dragan Bogdanović, koji je predsednik Udruženja proizvođača maline "Vilamet", smatra da ipak vredi razgovarati sa predstavnikom nadležnog ministarstva, te nam je rekao da on svakako nastavlja ka Požegi.

„Evo ja sam pošao u Požegu gde i državni sekretar treba da dođe na pregovore...“

RSE: Šta očekujete da bi on mogao da vam poundi na sastanku, obzirom da je ranije rekao da država u ovom slučaju ne može da reaguje?

„...i da nema para! Tako je! To bi i ja mogao da kažem... Ali ja narodu nisam ni obećao pare... Rekao sam da probamo i ovo će da traje dugo. Ovo nije mala stvar, ovo je veliki zalogaj... On nudi neku soluciju od 45 – 55 dinara (oko 40 do 50 evro centi) od prodajne cene maline, pa bi ja to trebalo da sednem i preračunam... da znam po koliko se izvozi malina i šta je seljačkih, a šta hladnjačkih 45 dinara.“

Aktuelni protest proizvođača maline, nije i prvi. U proteklim godinama takođe je bilo sličnih okupljanja sa istim zahtevima. Za to što je malina u protekloj deceniji prešla put od glavnog strateškog proizvoda do glavnog problema, Miladin Ševarlić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta, osnovni razlog vidi u promenama na međunarodnom i evropskom tržištu.

„Pre svega povećane ponude maline iz Poljske, kada se radi o evropskom tržištu, ali i iz drugih zemalja, jer se radilo o tržišno – atraktivnom proizvodu... S jedne strane je dakle došlo do povećane međunarodne ponude, a sa druge strane je opala tražnja usled globalne ekonomske krize“, objašnjava Ševarlić.
XS
SM
MD
LG