Petak, 31. oktobar/listopad 2014, 17:20 CET

Svijet

Tony Mendez: Ispovijest pravog CIA agenta iz filma "Argo"

Ben Affleck u filmu Argo
Ben Affleck u filmu Argo
BBC priču prevela Biljana Jovićević

Film Argo priča je o odvažanom poduhvatu sapašavanja šest Amerikanaca u Teheranu nakon napada na Američku amabasadu novembra 1979-te, vodi na svjetskim kladionicama u konkurenciji za najbolji film na skoroj dodjeli Oskara. Agent CIA Tony Mendez, kojeg u filmu igra Ben Affleck, objašnajava za BBC kako je do spašavanja uopšte došlo.

Šest Amerikanaca je uspjelo da se sakrije i pobjegne na sporedni izlaz Amabasade kada je Iranska revolucionarana garda upala unutra. Oni su uspjeli da pobjegnu u kuću kanadskog ambasadora, ali je postojao veliki rizik da budu otkriveni, ili od iranskih revolucionara ili od stranih medija.

Pažnja cijelog svijeta bila je fokusirana na nekoliko destina ljudi koji su bili osoblje Amabasade, koje je zarobio novi revolucionarni režim. Od 66-ro otetih, 13 je pušteno nakon četri dana. Ali je američki predsjednik Jimmy Carter bio pod pritiskom da obezbijedi siguran povratak kući svih zarobljenih, uključujući i one za koje Iranci nijesu znali.

Tony Mendez morao je da nađe način da prokrijumčari tih šest ljudi iz zemlje, ali je prvo morao sam da uđe u Iran a da pri tom ne izazove nikakavu sumnju kod novih vlasti.

“Tražili smo razloge da budem u Teheranu, ali nije bilo dobrih razloga”, ispričao je 73-godiši bivši šef u CIA o traženju valjane maske.

“Obično idemo pod maskom koja je veoma dosadna, veoma nupadljiva. Ali nijesmo tamo mogli ići kao nastavnici budući da su međunrodne škole u zemlji bili zatvorene. Nijesmo mogli ići ni kao tehničko osoblje za naftna postrojenja. Nijesmo mogli ići ni kao nutricionisti pretvarajući se da istražujemo usjeve”, prića.

Mednez je takođe morao da ima u vidu da, za razliku od njega, šest talaca nijesu obučavani za tajne zadatke.    

Bio je u Otavi i srađivao sa kanadskom vladom, kada je odlučio da „preokrene pravila i izazove pažnju“. Njegov plan bio je da putuje u Teheran i pretvara se da je dio izviđačkog tima koji radi na naučnofantastičnom filmu.

„Svi znaju da ljudi iz Holivuda uvijek idu tamo gdje žele, bez obizira na istorijska dešavanja. Oni zanemaruju politička dešavanja i opasnosti koje vrebaju“, pojašnjava Mendez svoju ideju.

U januaru 1980., on je poletio iz Los Anđelesa sa 10.000 dolara u džepu.

CIA ima dugogodišnju saradnju sa Holivudom naročito kada je riječ upravo o prerušavanju. Angažovao je pisca scenarija koji je počeo da radi odmah, i našao kancelariju za svoju lažnu produkcijsku kompaniju Studio 6 – nazavanu tako upravo po planu za spašavanje šest ljudi.

Za dva dana nacrt scenarija za novo produkcijsko ostvarenje zvano Argo bio je na stolu. Priča je bila veoma slična naučnofantastičnoj trilogiji Rat Zvijezda (Star Wars), veliki hit bioskopskih dvorana u to vrijeme, a radnja je bila smještena na nedefinsanom mitskom mjestu na nekom egzotičnom bazaru.

Studio 6 je kontaktirao magazine poput Hollywood Reportera i Variety-ija da bi kreirali medijsku pažnju o novom filmu u nastanku. Mendez je htio da sve zvuči što uvjerljivije moguće u slučaju da iranski režim bude provjeravao.

Mendezu je trebalo nekoliko sedmica da ubijedi svoje pretpostavljene u CIA, kao i predstavnike kanadske i američke vlade, da odobre njegov plan. Posebno ih je zabrinjavala mogućnost nepredviđenih situacija na terenu, a imali su i dugu raspravu o tome da li taocima treba izdati lažne američke, kanadske ili pasoše neke druge države.

Bez plana B

Neuspjeh bi značio veliku bruku za obje vlade i izuzetnu opasnost za ovih šest ljudi.

„Nije bilo plana B u ovoj operaciji. Obično uvjek ima i jedan plan za bijeg, ali u ovom slučaju nije bilo automobila negdje vani sa upaljenim motorom“, kaže Mendez. Bila je to „čupava“ misija, kako je opisao.

Kada je konačano bio spreman da putuje u Teheran,  čak ni njegova žena Jonna Mendez , takođe član CIA, nije znala u šta se upušta .

Scena iz filma ArgoScena iz filma Argo
x
Scena iz filma Argo
Scena iz filma Argo
Predsjednik Carter je bio obaviješten i on je Mendezu poslao posebnu poruku: ”Srećno“, što je veoma neobično da predsjednik bude u direktnom kontaktu sa CIA agentima, kako je objasnio.

Kada je stigao, Teheran je izgledao „ kao slobodan za sve“, prisjeća se. Tokom noći Revolucionarna garda je zabavljala samu sebe tako što su se vozili gore dolje ulicama  sa oružjem podignutim prema okolnim zgradama.

Biti identifikovan kao državljanin SAD na ulici u to vrijeme je bilo prilično riskantno. Ali kada su se Mendez i njegov kolega Julio, koji je govorio farsi jezik, izgubili i zamolili pripadnika Revolucionarne garde da im pokažu pravac ka amabasadi Kanade, imali su sreće. Ponudili su im svoju egzotičnu masku: „Mi smo iz Hollywooda.Mi smo  uzbudljiviji od bilo koga drugog“.

U petak 25.januara 1980., Mendez i njegov kolega Julio konačno su u rezidenciji  kanadskog ambasadora u Teheranu imali sastanak sa odbjeglim osobljem ambasade SAD-a, gdje su se skrivali već  86 dana.

„Bili su jako zabrinuti“, sjeća se. Obavijestio ih je o planu, i dao im vizit karte firme Studio, kao i odjeću koja je ličila na holivudsku.

Kanadska je vlada izdala kanadske pasoše za grupu, a Mendez je sa sobom donio značke sa javorovim listom da ih zakače sa svoje torbe i kofere. Narednih 48 sati su proveli uvježbavjući neprijateljske tehnike ispitivanja. Svi su znali da je plan bijega opasan, prisjeća se Mendez.

"Iranci su se mogli odlučiti da nam odsjeku glave. Ili su nas mogli razvlačiti okolo vezane za džipove. Sve su te stvari bile moguće“, kaže.

Da bi makar malo opustio grupu, pokušao je od priprema napraviti igru.

„Nadao sam se da bi se tako mogli opustiti i uživati u operaciji. To možda zvuči neprorodno ali ljude lakše možete odvratiti zabavom  ego strahom. Sa jednim od njih sam  morao posegnuti za likerom Cointreau - da bi smo se zajedno veselili", priča Mendez.

(VIDEO: Trejler filma Argo)


Bijeg rano ujutro

U ponedjeljak 28.januara grupa je došla na aerodom u Teheranu da uhvate rani let za Cirih u 7 sati.

„U momentu kada smo prolazili kroz kontrolne punktove nijesmo bili sigurni hoćemo li uspjeti ili ne“, prisjeća se Mendez.

On i njegove kolege su se odlučile da kupe karte za Swissair, aviokompaniju u to vrijeme poznatu kao najpouzdaniju i najefikasniju, a na bazi obavještajnih podataka o osoblju na aerodomu u jutarnjim satima grupa je bukirala rani let.

Mendez se nadao da će, dolazeći u zoru, pospani imigracioni zvaničnici te revolucionari biti previše umorni da budno obraćaju pažnju na ovu grupu i bio je u pravu.

Plan je uspio i po dolasku na aerodrom u Cirihu, šest Amerikanaca su sačekali i preuzeli zvaničnici State Departmenta.

"Nije bilo vremena za zahvaljivanje i Julio i ja smo otišli na ručak“, jednostvno objašnjava Mendez.

Marta 1980-te, nakon susreta sa predsjednikom Carterom u Ovalnoj sobi, CIA je nagradila Mendeza priznanjem Intelligence star (Obavještajna zvijezda), ali kako je misija bila povjerljiva, bio je obavezan da je vrati odmah. Čak ni članovi njegove porodice nijesu mogli pisustvovati ceremoniji.

Punih 17 godina operacija je ostala tajna, previše osjetljiva čak i da bi bila objavljena u internom CIA magazinu (Studies in Inteligence).

Na kraju je George Tenet, direktor CIA od 1977 . do 2004.godine, bio taj koji je ohrabrio Mendeza da ispriča priču o hrabroj operaciji – koja je u konačanom postala inspiracija za stvarni holivudski fimski hit Argo.

Ben Affleck, koji je režirao film i u njemu glumio Mendeza, susreo se više  puta sa agentom Mendezom i njegovom ženom radi konsultacija.

“Vodili smo ga svuda. Naš sin Toby je bio vozač. Vodili smo ga u CIA-u, kao i  na neka druga mjesta gdje se agenti druže i okupljaju”, kaže Mendez.

Dva člana porodice Mendez bili su dodatak, saputnici fimskog Tonyija Mendeza kada je stigao na promociju filma u Evropu.

Ali i pored bliskih konsulatacija čitavo vrijeme, Affleck je uspio da iznenadi ovaj par  kada se na premijeri filma Argo pojavio sa svih šest nekadašnjih talaca.

„U najavi filma smo vidjeli da ga je Ben posvetio našem pokojnom sinu Ianu", kaže Mendez.

"U filmu je takođe koristio Ianove fotografije. Ben je bio veoma osjetljiv po tom pitanju", dodaje pravi CIA agent.

Oboje, i Jonna i Tony, kažu da su bili veoma dirnuti time što je Affleck film posvetio Ianu koji je umro od raka i kojeg on nikada nije upoznao.

"Ben je mnogo više od momka iz Hollywooda. On je istinski osjećajan otac. Bilo je zadovoljstvo sarađivati sa njim na ovom filmu", zaključio je u ispovijesti za BBC stvarni junak Arga.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.