Nakon sedam godina intenzivnih priprema, u četvrtak ujutro, svečanom sadnjom drveta po švedskom običaju, otvara se prva Ikea u Hrvatskoj i prva na prostoru eks-Jugoslavije. Zagrebačka Ikea jedna je od pet najvećih u Europi i jedna od 10 najvećih na svijetu, prostire se na 38.000 kvadratnih metara, zapošljava 350 ljudi i biti će ponuđeno 9.500 artikala. Očekuje se da će u četvrtak kupnju obaviti prvih 10.000 kupaca, da bi se izbjegle gužve radit će svih 26 blagajni, a na otvorenju će biti hrvatski predsjednik Ivo Josipović i više ministara. Ikea ima ambiciozne planove u Hrvatskoj.
„U prvoj punoj godini poslovanja cilj je da imamo 60 milijuna eura prometa i tri milijuna posjetitelja. Sada treba vidjeti koliko ćemo od tih posjetitelja pretvoriti u kupce“, kaže njihov glasnogovornik Igor Štefanac.
Za sada svega dvije hrvatske tvrtke rade proizvode za Ikeu- virovitički TVIN i Feroplast iz Buja - ali vrata su otvorena za još njih.
„Mi ne tražimo dobavljače samo za Ikeu u Zagrebu ili Ikeu u Grazu, dakle za nekakvu usku regiju. Nama trebaju dobavljači koji mogu osigurati količine koje mogu pokriti makar Europu, ako ne i cijeli svijet.“
Ikea nije samo brend, i otvaranje zagrebačke Ikee više je nego otvaranje još jednog shopping-centra. Sociolog iz zagrebačkog Ekonomskog instituta Paul Stubbs, već 20 godina zagrebački zet, za naš radio kaže.
„Meni se čini da se radi o jednom paradoksu. Na neki način, Ikea je jedan od europskih simbola modernosti. Mi možemo biti dio prave Europe jer možemo ići u shopping u Ikeu u Zagrebu. Ne trebamo ići u Graz ili neko drugo mjesto. Sa druge strane, Ikea je neka vrsta paradoksalnog simbola moći svjetskih i europskih multinacionalnih korporacija. A poznato je i da Ikea neće preživjeti bez nekih subvencija od države kao u Hrvatskoj.“
Borković: Jedno radno mjesto državu košta milijun kuna
Ikea nije samo simbol modernost, dodaje u izjavi za RSE psihologinja Mirjana Krizmanić.
„Kod nas je Ikea još nešto – tko je držao do sebe, išao je u Ikeu u Graz i tamo kupio namještaj, i onda su si sami sklapali. Jer, to je bilo moderno i dostupno. I to će sada biti dostupno velikom broju ljudi. Osim toga, s obzirom da se Ikea toliko namučila čekajući godinama da može otvoriti svoj prodajni centar, da je u redu da i predsjednik Josipović dođe na to otvorenje i da se nekome ispriča. Godinama su čekali da do toga dođe, zar se tako maltretira investitore?! A drugo, ja mislim da ova vlast – i prošla je to radila, ali ova još više - nastoji iskoristiti sve što može da ljude 'zabalanta' - da im odvrati pažnju od bitnih stvari, od onog što je važno i od vitalne važnosti - zapravo na zvizdarije.“
No, nisu svi u hrvatskoj euforični oko otvaranja Ikee. Urednik nezavisnog portala Forum TM Goran Borković izračunao je da je država kroz razne oblike financiranja, sufinanciranja, oslobađanja od komunalnih naknada i slično u ovu firmu sa svoje strane uložila oko 300 milijuna kuna (40 milijuna eura).
„Ispada da je svako radno mjesto koje je otvoreno u Ikei vrijedno – što se države tiče – oko milijun kuna (130.000 eura). U isto vrijeme, Ikea ima ugovor s dvije hrvatske firme. Mogućnost da neka nova hrvatska tvrtka potpiše ugovor sa Ikeom gotovo da je ravna nuli. Jer, hrvatske tvrtke koje se bave namještajem nemaju niti mogućnosti niti priliku da to naprave. Em je radna snaga u Hrvatskoj puno skuplja nego ona iz istočne Europe ili s azijskog tržišta kojima Ikea teži u cilju smanjivanja troškova proizvodnje namještaja, em je njima Hrvatska kao lokacija zanimljiva tek na razini regije.“
Zagrebačka Ikea računa i na kupce iz susjednih zemalja – Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Oni mogu računati i na povrat poreza na dodanu vrijednost, koji je uračunat u maloprodajnu cijenu, a koji je u Hrvatskoj vrlo visok – čak 25 posto. Od ponuđenih 9.500 artikala, za njih 7.000 cijena će biti ista ili niža nego u Austriji, gdje su uostalom hrvatski kupci radili čak 20 posto ukupnog prometa.
