Dostupni linkovi

Hidrocentrale bi ugrozile Nacionalni park Sutjeska


Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska
Vlada Republike Srpske je u februaru 2012. godine donijela Odluku kojom se daje suglasnost za izgradnju malih hidroelektrana na području Nacionalnog parka Sutjeska, uprkos naučnim podacima o visokoj stopi endemizma, izuzetnoj vrijednosti geodiverziteta i biodiverziteta kanjonskih ekosistema.

Iz tog razloga je osam ekoloških nevladinih organizacija prije nekoliko dana uputilo Otvoreno pismo predsjednici Vlade Republike Srpske, Željki Cvijanović, i nadležnim institucijama u kojem su naveli 15 razloga zbog kojih se organizacije protive dodjeljivanju koncesija.

„Tu je dosta razloga koji se tiču upravo uticaja na biljni i životinjski svijet, a ti kanjoni su ustvari centri biološke raznolikosti, tj. centri gdje postoji dosta rijetkih endemskih i važnih vrsta za samu državu, možemo reći i dosta vrsta koje su od evropskog značaja, tako da smo tu pobrojali dosta kršenja i evropskih i međunarodnih zakona i direktiva koje se tiču zaštite prirode“, kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević kaže da će se analizirati zahtjevi koje su uputila društva za zaštitu životne sredine i ukoliko oni budu opravdani krenuće se u proceduru poništavanja projekta.

„Analiziraćemo to pismo i ukoliko bude opravdano, poduzećemo sve potrebne mjere da ne dođe do izgradnje malih hidroelektrana ukoliko one ugrožavaju Nacionalni park“, rekao je Kovačević.

Prema riječima Crnkovićeve, problem predstavlja zakon Republike Srpske koji dozvoljava da se ovakav projekat sprovede na području Nacionalnog parka.

„U pitanju su hidroelektrane koje su proglašene javnim interesom, a to daje mogućnost upravo da se hidroelektrane grade u nacionalnom parku, što nije praksa ni u Evropskoj uniji niti u svijetu, ali po našem zakonodavstvu, po zakonu o nacionalnim parkovima, to jeste dozvoljeno“. kazala je ona.

Izgradnja ovih malih hidroelektrana, smatra Crnkovićeva, nema ni ekonomsku opravdanost.

„Sam Nacionalni park nema velikih zahtjeva za energijom. Čitav istočni dio Republike Srpske ustvari nema neke velike potrebe. Generalno, Republika Srpska izvozi električnu energiju, samim tim nemamo neku kriznu situaciju da baš moraju da se grade hidroelektrane, pogotovo ne na takvim mjestima.“

Ukoliko bi se realizovala izgradnja hidroelektrana na području Nacionalnog parka Sutjeska, to bi predstavljalo grubo kršenje EU i međunarodnih zakona i direktiva koje je Bosna i Hercegovina dužna poštovati, kao što su Direktiva o staništima, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Bernska konvencija i druge.

„Vjerujem da će u budućnosti biti dosta problema i sa finansiranjem Nacionalnog parka od strane nekih evropskih fondova. To je jednostavno kršenje svih principa pod kojima je tako zaštićeno područje osnovano i kako bi trebalo funkcionisati. Mislim da mnogo veću štetu možemo time da dobijemo nego ikakvu korist. To nije državno ulaganje nego privatno. Dosta je pitanja koja se tu otvaraju.“

Nacionalni park Sutjeska ima potencijal da bude uvršten na UNESCO listu svjetske baštine kao područje izuzetnih pejsažnih i bioloških vrijednosti. Izgradnjom malih hidroelektrana kandidatura može u potpunosti biti dovedena u pitanje, a ukoliko se ovaj projekat realizuje u pitanje se može dovesti i sam opstanak Nacionalnog parka.
XS
SM
MD
LG