Petak, 25. juli/srpanj 2014, 05:39 CET

Crna Gora

Crna Gora strepi od porasta zaduživanja

Ilustracija
Ilustracija
Glavna misija nedavno izabrane crnogorske Vlade trebalo bi da bude poboljšanje životnog standarda ali tome prethodi rješavanje čitavog niza teški problema: smanjenje nezaposlenosti, pokretanje privrede oboljele od teške nelikvidnosti, smanjenje budžetskog deficita...

Kamen o vratu će, međutim, biti rast javnog duga koji predstavlja jednu od glavnih prijetnji za održivost same države.

"Mora se zaustaviti potreba za stalnim, novim zaduživanjem", upozorio je, nedavno, crnogorski premijer Milo Đukanović, nagovještavajući mogućnost da njegova Vlada, pošto je godinama zaduživala građane Crne Gore, počne da mijenja kurs.

Crna Gora još uvijek nije prezadužena i za snažniju ekonomiju nivo javnog duga koji je prešao vrijednost polovine bruto domaćeg proizvoda ne bi trebalo da brine. Međutim, Crna Gora bez značajnih industrijskih potencijala iscrtava krivulju rasta javnog duga koja se prebrzo uvija naviše.

Na pitanje - koliko Crna Gora ima razloga za brigu - odgovara slovenački ekonomista, Jože Mencinger:

"Ja bih rekao da je osnovni problem Crne Gore upravo to da zavisi samo od turizma. To je jedna stvar, a industriju više manje nemate kao neke druge zemlje poput Grčke. Tako da sve u svemu, to jeste problem ali ne znam koliki. To će Crnogorci morati sami da saopšte."

Upozorenja na rizik od rastućeg duga Crnoj Gori dolaze sa međunarodnih adresa.
U nacrtu novog Izvještaja o napretku Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Evropska komisija, prvi put detaljno analizirajući stanje u crnogorskoj ekonomiji, pored velike nezaposlenosti i rasta inflacije navodi upravo rastući javni dug, a zbog istog razloga prije dva mjeseca je i MMF izrazio zabrinutost.

I Svjetska banka ukazuje na potrebu smanjivanja javnog duga. Predstavnica ove međunarodne finansijske institucije Sanja Madžarević Šujster je upozorila Vladu na skupu državu, ali i mogućnost aktiviranja garancija koje je Vlada dala ruskom investitoru koji gazduje podgoričkim Kombinatom aluminijuma, a kreditne obaveze ne servisira redovno, pa je teret otplate 170 miliona eura njihovog kredita pao na leđa građana.

"Morate znati da će kroz pregovore sa EU doći do daljeg pritiska na rast rashoda, pogotovo u dijelu javne uprave na koju se trenutno izdvaja 12, 6 posto BDP-a. Kada pogledamo u odnosu na 27 zemalja EU to je više jer one otprilike izdavajaju 11 posto BDP-a za svoju javnu administraciju. Najveći rizik je u stvari rirzik aktiviranja tih garancija koje u stvari same mogu pojesti uštedu na ovim drugim stavkama", kaže Sanja Madžarević Šujster.

Garancije i imovina

Zebnja od rastućeg crnogorskog javnog duga postoji i na domaćem terenu. Ekonomski stručnjaci sugerišu da među najvažnijim kratkoročnim potezima nove Vlade mora biti smanjenje budžetskog deficita, odnosno, usporavanje javnog duga praćeno donošenjem kratkoročnih mjera za ograničavanje javnog duga i zakona o fiskalnim pravilima ali i eliminisanje neracionalne potrošnje.
Milo ĐukanovićMilo Đukanović
x
Milo Đukanović
Milo Đukanović

Opozicionari tvrde da je sigurno da će javne finansije i tokom 2013. biti u velikom minusu i da "nema političke volje ni kod ove (nedavno izabrane) Vlade da se finansije saniraju, sem novim zaduživanjem koje će dovesti do toga da se ubrzo probije i „magična“ granica od dvije milijarde eura javnog duga.

Premijer Milo Đukanović, nalik na hladnokrvnog posmatrača koji nije uticao na stanje javnih finansija, konstatuje problem i označava rizike:

"Iz godine u godinu se Crna Gora zadužuje u nekom rasponu između 200 i 300 miliona eura što, imajući u vidu jedan ograničeni nivo društvenog proizvoda Crne Gore od 3,2 milijarde, znači jedno vrlo intezivno zaduživanje i mogu kazati vrlo intezivno i ubrzano pokrivanje BDPa javnim dugom. Danas je to 52 posto ali ukoliko bi se nastavila tendencija da se godišnje zadužujemo do novih 4 ili 5, ili možda i do 6 posto BDP-a to bi nas vrlo brzo uvelo u narušavanje one granice definisane Mastrihtskim kriterijumima, imajući u vidu da smo mala ekonomija i zemlja u razvoju, dovelo bi u pitanje naš kreditni rejting i mogućnost obezbjeđivanja povoljnih investicionih sredstava za savladavanje nekih uskih grla u našem infrastrukturnom i energetskom razvoju bez kojih neće moći biti obezbijeđen poželjan nivo razvoja Crne Gore na srednji rok."

Kako najefikasnije riješiti problem velikog i rastućeg javnog duga pitali smo stručnjaka koji je vjerovatno najveći autoritet među ekonomistima na prostoru bivše Jugoslavije, međutim, čak ni Jože Mencinger nema odgovor.

"Sama brojka 55 ne bi bila ništa jer u prosjeku EU ta je brojka 82 posto. I sada zavisi kakve su garancije i tako dalje. Zato se i ne može odjednom reći napamet na koji način. Koliko ja znam problem javnog duga je to što ste vi manje više prodali što ste imali imovine pa vam sada ne ostaje mnogo čime bi podmirili taj javni dug", smatra Mencinger.

Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Petar
04.01.2013 00:14
Javni dug bi se mogao dobrim dijelom pokriti ako se od tajkuna oduzelo ono što su oni protivpravno prigrabili. Najbogatiji građanin CG nema ni jedan dan radnog staža. Odakle mu je toliko bogatstvo kad znamo da nikad nije radio?