Protesti zbog ponašanja prema Marijani Mugoši

Čak i u crnogorskom Parlamentu postavljeno je pitanje zašto je Marijani Mugoši, članici Udruženja mladih sa hendikepom i pravnici u Skupštini opštine Podgorica nakon pet mjeseci gradonačelnik Podgorice zabranio dolazak na posao sa psom vodičem. Uz konstataciju da je riječ o vrlo osjetljivoj stvari, gradonačelnik glavnog crnogorskog grada, doktor Miomir Mugoša je rekao:

"U konkretnom slučaju, radi se o zaposlenom licu, jednoj od prvih zaposlenih lica u glavnom gradu, diplomiranom pravniku, koji ima apsolutno sva moguća prava čak veća nego drugi zaposleni u glavnom gradu, lice koje je potpuno pomognuto, apsolutno svih ovih godina upravo tim povodom.To lice je takođe od strane budžeta posebno opskrbljeno, obezbjeđeno radi lakšeg snalaženja i kretanja, ali sam naravno dao nalog službi obezbjeđenja da psi, pa makar oni bili kao pomoć, ne mogu da ulaze u kancelarije i da budu sa ljudima i strankama zajedno. Niti možemo praviti posebne prostorije, niti za to imamo uslove i mogućnosti i niko nema pravo, makar bio jedan ili njih deset, da ugrožava rad stotina zaposlenih."

Mugoša je ovo poručio u četvrtak, nakon što je postavio temeljac za Centar za integraciju osoba sa invaliditetom, te uoči današnjeg otvaranja Centra za djecu sa posebnim potrebama u glavnom gradu. A Marijana Mugoša, shodno poruci gradonačelnika, ni jutros nije mogla doći do svog radnog mjesta:

"Dolazim i uredno se prijavljujem u osam sati, samo do portirnice i tu je kraj. Vraćam se, naravno, svako jutro da ne bih dobila otkaz, kako mi je savjetovano iz Inspekcije rada. Sada, ukoliko oni budu preduzeli neke mjere Inspekcija rada će reagovati, ali oni za sada nemaju neke ingerencije, samo mi daju podršku, moralnu i svaku drugu. Međutim, ono što je meni čudnovato je da su svi  glasali za taj zakon - pozicija i opozicija. Ja sam to isticala kao pozitivan primjer i pas je podržan, školovanje psa sa 500 eura od strane glavnog grada i već pet mjeseci smo išli zajedno na tom radnom mjestu, kolege su bile upoznate dvije godine unaprijed da će doći pas, i u sve ostale pojedinosti radovale se, poklanjale joj igračke, hranu i ovo se  sada desilo. Najgore što nemam nikakvo objašnjenje zašto."

 
Reakciju gradonačelnika Mugoše ovako komentariše Aleksandar Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava koji je skrenuo pažnju na nehuman postupak gradonačelnika prema Marijani - prvoj osobi u Crnoj Gori koja je bijeli štap uspjela da zamijeni psom vodičem Ksenom, specijalno dresiranom za slijepe osobe:

"Iz istupa gradonačelnika Mugoše zaključuje se kako ona možda ima veća prava od nekog drugog. Niti ona to traži niti to iko u Crnoj Gori od njega očekuje, da on bilo kome daje veća prava od zasluženih, već o njenom osnovnom pravu koje joj omogućava da bude ravnopravna sa ostalima. Ovdje se isključivo radi o samovolji jednog vlastodršca koja zaista mora biti ograničena što i jeste suština zakona i zakonskim propisima pozitivnim rješenjima koje smo usvojili i koje napokon treba da primijenimo."

Za slučaj se zainteresovao i ombudsman Šefko Crnovoršanin, koji kaže da će reagovati po dva osnova, službenoj dužnosti Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda i po predstavci koju su dobili od Marijane Mugoše:

"Hitno danas tražimo izjašnjavanje od gradonačelnika o čemu se tu radi. Tražićemo još informacija od Marijane, tako da smo postupak otvorili. Vidjećemo o čemu se tu radi i naravno tražićemo da se primjeni zakon."

Zakon inače propisuje da će se kaznom od tridesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori biti kažnjeno pravno lice ako slijepom licu sa psom vodičem, licu sa invaliditetom u kolicima sa psom pomagačem, instruktoru sa psom vodičem, odnosno psom pomagačem i stranom državljaninu, slijepom licu sa psom vodičem, zabrani ili onemogući korišćenje prevoznih sredstava u javnom prevozu, odnosno slobodan pristup na javna mjesta u skladu sa članom 3. Zakona. Aleksandar Zeković apeluje na javnost i poručuje da je ovaj slučaj test za cijelo društvo:

"Ako na ovom testu padne i izvršna vlast i demokratsko društvo onda zaista sa druge strane teško možemo više da slušamo ove toliko prećerane hvalospjeve o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori."