Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Plenković na startu, Hrvatska u iščekivanju


Odbacio stranke ekstremne desnice, ali što je s njegovom strankom, kralježnicom buduće parlamentarne većine: Andrej Plenković

Odbacio stranke ekstremne desnice, ali što je s njegovom strankom, kralježnicom buduće parlamentarne većine: Andrej Plenković

Hrvatska ima novog mandatara, Andreja Plenkovića. Vlada će se formirati vrlo brzo, bit će koalicijska, HDZ-a i Mosta.

Najupečatljivija činjenica iz prethodnih mjesec dana pregovora, osim uobičajenog natezanja oko funkcija, jest da su glavni resori postali gospodarstvo, energetika, zaštita okoliša. Vitalni sektori za oporavak društva. U prvom planu više nisu policija i kontrola represivnog aparata, kao što je to bilo u prethodnom neuspjelom eksperimentu istih partnera. Nema više Tomislava Karamarka, nema agresivne radikalne retorike s najutjecajnijih govornica. HDZ se priklonio drugim prioritetima. Je li to dovoljno za promjenu političkih prilika u zemlji?

To je ujedno i najveći izazov za buduću Vladu.

Jer, desni radikalizam čedo je HDZ-a. Svih ovih 25 godina od nastanka mlade hrvatske države. Sadašnji izborni potop stranaka ekstremne desnice može zamutiti sliku. One su uvijek funkcionirale kao rezervna formacija HDZ-a. Strašilo za umjerene i neodlučne. To je izum Franje Tuđmana i tako je desna scena do današnjih dana funkcionirala. Karamarko je te stranke i grupacije prije godinu dana izravno priključio HDZ-ovoj koaliciji što je rezultiralo poplavom ekstremizma i nepovjerenjem u svijetu. Sada su odbačene i izgubile su organsku kopču s HDZ-om. Andrej Plenković je tu napravio rez i dobio povjerenje javnosti. Ali što je s njegovom strankom, kralježnicom buduće parlamentarne većine?

Ovladavanje HDZ-om čini se i najznačnijim zadatkom budućeg premijera. Tamo je desničarenje duboko ukorijenjeno. Prema do sada viđenom može se očekivati da će buduća politika nastojati suzbijati najekstremnije desničare, ustaške i filofašističke revizioniste i tako skinuti međunarodnu stigmu s Hrvatske koja se ponovno počinjala stvarati. S druge strane, konzervativni val koji je zahvatio društvo mnogo je složenija pojava. To je glavna baština HDZ-a, suzbijati ga značilo bi poništiti svoju suštinu.

Sustavnim djelovanjem Crkve, velikom mobilizacijom civilnog sektora desnog usmjerenja, uz izdašnu potporu države, te modernijim javnim djelovanjem neokonzervativizam je dobio zamah. Utječe na sustav obrazovanja, medije, javni sektor u cjelini. Plenković i njegov tim preslabi su, intelektualno, programski, organizacijski, a vjerojatno i zbog vlastitih svjetonazorskih limita, preokrenuti taj trend.

Sustavnim djelovanjem Crkve neokonzervativizam je dobio zamah: Ines Šaškor

Sustavnim djelovanjem Crkve neokonzervativizam je dobio zamah: Ines Šaškor


Revizionističko shvaćanje povijesti, relativizacija genocida NDH, toleriranje govora mržnje i poziva na nasilje, nacionalistička netrpeljivost, uzeli su maha i javnom životu. Klerikalno poimanje društva, osobito obrazovanja, zdravlja, obitelji, braka, suprotstavljeno sekularnoj državi, kakva Hrvatska jest po Ustavu, agresivno zauzimaju javni prostor, bez većeg otpora.

Opozicija, prije svega najjača stranka, SDP, iako formalno dobro zastupljena u parlamentu, zaokupljena je porazom, unutarnjim trvenjima i borbom za liderstvo. Još važnije, ona se tek mora suočiti s višegodišnjim gubljenjem identiteta i vlastite socijalne baze. Na njezin oporavak još će se čekati. Ona se praktički i ne oglašava na važne društvene probleme, a još manje djeluje. Građanska civilna scena, uz neke medije, ostaju trenutačno jedini koja se javno suprotstavljaju nazadnjačkom valu.

Zato je ono što se s novom Vladom može dogoditi – daljnje otklizavanje Hrvatske udesno, eventualno bez ustaša.

Na ruku ovakvom razvoju događaja idu i evropska kretanja. Evropa je u previranju, bez jasne vizije. Plenkovićev HDZ nastojat će se pozicionirati uz središnju struju evropskih pučana i tu vjerojatno neće biti egzibicionističkih iskakanja, ni prema susjedima, a i u vanjskoj politici općenito.

Vlada će vjerojatno nastojati držati Hrvatsku izvan utjecaja zemalja poput Poljske i Mađarske kada su u pitanju sigurnosna pitanja, prije svega izbjeglička kriza. Ali što je ukupna buduća evropska politika? To se ne zna ni u Bruxellesu, niti u Berlinu, pa se ne zna ni u Zagrebu.

Ekonomski izazovi su prvi na dnevnom redu nove Vlade. Treba počekati njezin program. Generalno, velikih novosti teško da će biti. Za očekivati je upravljanje krizom na konzervativni način – servisiranje dugova, štednja, pokušaj smanjivanja deficita, porezne prilagodbe. Preraspodjela tereta krize, nova monetarna i razvojna politika, radikalne reforme državne uprave i lokalne samouprave za buduću Vladu će biti pretežak zadatak.

Ortački kapitalizam se udomaćio.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG