Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Mijenja li se Hrvatska


Sala za održavanje sjednica Vlade Hrvatske

Sala za održavanje sjednica Vlade Hrvatske

Izvanredni izbori su održani, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je pobijedila, Socijaldemokratska partija (SDP) izgubila. Dvije prosvjedne stranke osvojile su treće, odnosno četvrto mjesto. Ostale grupacije u Saboru tek su egzotika. Odaziv birača bio je slab, 52 posto.

Nova Vlada još je na dugom štapu, jer će morati biti koalicijska. Pregovori upravo počinju. Ako HDZ i trećeplasirani Most postignu brzi dogovor ovaj put bi mogli izostati naporni, maratonski i na trenutke montipajtonovski pregovori od prije desetak mjeseci. Ti su pregovori iznjedrili totalno nefunkcionalnu Vladu koja je na koncu srušila sebe samu.

Sve prognoze najavljivale su tijesnu pobjedu SDP-a i partnera, dogodilo se obratno. HDZ je pobijedio s tri posto više glasova pretvorenih u sedam mandata prednosti nad izravnim konkurentima. Dovoljnih da komotnije startaju u postizborne pregovore.

Do promjene u izbornim rezultatima u odnosu na prognoze došlo je zbog: a) male izlaznosti na izbore od kojih u pravilu profitira HDZ kao stranka s najstabilnijim biračkim tijelom; b) pozitivnog efekta promjena u vrhu HDZ-a; c) katastrofalne reakcije SDP-a koji je te promjene ignorirao; d) još katastrofalnije, svađalačke izborne retorike lidera SDP-a Zorana Milanovića; e) odluke predsjednice Republike da izbore raspiše na samom isteku zakonskog roka čime je HDZ-u dala priliku da konsolidira novo stranačko vodstvo.

Prvi ispit tek stiže

Pad Vlade Tihomira Oreškovića koja je završila u rasulu skrivio je HDZ i početkom ljeta pao na najniže moguće grane. Ta je stranka hitno promijenila predsjednika, preko noći napustila radikalnu retoriku i povukla se "u mišju rupu", a bijes biračkog tijela pokupio je goropadni Zoran Milanović koji je nastavio s ratobornom retorikom kao da s druge strane i dalje ima Tomislava Karamarka. Protivnik se naprosto izmakao i ostavio SDP na brisanom prostoru. Desnicu nisu pridobili, dio ljevice se protestno povukao, a centar se ne pridobija svađalačkom konfrontacijom.

Ovim izborima hrvatska politička konfiguracija se promijenila. I to ne samo zbog toga što se, najvjerojatnije, HDZ ponovno vraća na vlast. Ta je stranka izvukla pouke iz neuspjelog eksperimenta kojemu je kumovala. Pokazala je da zna osluškivati znakove vremena. Njezini lideri to neće javno priznati, ali postali su svjesni da im je radikalno nacionalističko desničarenje nanijelo štetu. Promijenili su javni govor, barem u matici stranke. Pravi ispit tek se polaže, a prvi će biti sastavljanje Vlade. Ukoliko u toj Vladi ne bude mjesta za Zlatka Hasanbegovića i slične desničarske perjanice, to će značiti da bi promjene mogle biti i stvarne.

Andrej Plenković i slavlje u stožeru HDZ-a

Andrej Plenković i slavlje u stožeru HDZ-a


S druge strane, upravo su Hasanbegović i nekolicina najžešćih radikala na stranačkim listama HDZ-a dobili najviše preferencijalnih glasova. Biračko tijelo ih je prepoznalo kao svoje i tako uputilo poruku vodstvu stranke. Novi lider HDZ-a Andrej Plenković je stavljajući istaknute desničare na izborne liste zadržao svoje biračko tijelo i pomeo ostatak desnog biračkog spektra. Izborom ministara pokazat će stvarni domet promjena u HDZ-u, koliko je ta stranka na putu da doista postane normalna konzervativna evropska stranka, a ne ognjištarsko sijelo.

Zasluge za promjene u HDZ-u ima i Most. Teško bi se HDZ tako lako odrekao svoga tadašnjeg lidera Karamarka da nije bilo tvrdoglave upornosti Mosta. Možda su neku ulogu odigrali i nevidljivi igrači s nekih važnih adresa, ali javni teret uporno je nosio Most.

Devastirana ljevica

Izbori su donijeli i promjenu na vrhu najjače oporbene stranke, SDP-a. Njezin lider Zoran Milanović se povlači. To je obično samo unutarstranačka stvar i logična posljedica gubitka dvaju izbora za redom. U ovom slučaju, to je i više od toga. Ljevica je u Hrvatskoj devastirana. Gubitak identiteta karakterističan je za cijelu evropsku ljevicu, koja u ekonomskoj i socijalnoj sferi nije našla odgovor na globalnu krizu, već je kaskala za svjetskom neoliberalnom matricom. Hrvatska socijaldemokracija tu nije izuzetak. Ono što ju je u konkretnim okolnostima razlikovalo od desnice nisu bile gospodarske, socijalne, zdravstvene i druge politike već opće civilizacijske vrijednosti i liberalno-lijevi svjetonazor, privrženost antifašizmu, ljudskim pravima, pravima manjina, razvoju civilnog društva, slobodi medija i sl.

Zoran Milanović

Zoran Milanović


Zoran Milanović je pri kraju svoga mandata svojim verbalnim eskapadama i to uspio dovesti u pitanje. Njegovi su birači ostali u zrakopraznom prostoru. Milanović ostavlja idejno, programski i kadrovski zapuštenu stranku. Paradoksalno, formalna ljevica će u budućem parlamentu biti pristojno zastupljena, s više od trećine zastupnika, ali stranka koja ju predstavlja – SDP – je grogirana i upravo ulazi u teško razdoblje. Nije u pitanju samo izbor novog vodstva, već ukupno programsko i ideološko opredjeljenje.

Još nije jasno hoće li Hrvatska nakon ovih izbora dobiti stabilnu Vladu. Stječe se dojam da su glavni protagonisti iz prethodnog kaotičnog iskustva nešto naučili i da će nastojati postići održivi sporazum.

U političkom životu također su izgledne promjene. Kooperacija bi mogla zamijeniti konfrontaciju. Pitanje je samo – kakva, o kojim temama i na kojim sadržajima.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG