Nakon rudarske nesreće u jami Raspotočje Rudnika mrkog uglja Zenica u kojoj je poginulo pet rudara, na pomolu je zatvaranje ove, najopasnije jame u BiH, a prema najavama iz sindikata, rudari više neće silaziti u nju. U našem programu, dan nakon nesreće, stručnjaci su izjavili kako je život rudara u rukama politike, a ne struke, tvrdeći da se još mnogo toga mora učiniti na sigurnosti u rudnicima, da se iskopavanje uglja i dalje vrše ručno, te da su rudari izloženi stalnim opasnostima. Pitanja koja traže odgovore su i ko je kriv i zašto se nije uradilo više na zaštiti ljudskih života.
Posljednja rudarska nesreća u BiH odnijela je pet života. Od ukupno 35 rudara, koliko ih je bilo zatrpano u jami Raspotočje Rudnika mrkog uglja u Zenici, u običnim pamučnim majcama, maskirnim pantalonama zaostalim iz rata, te tenama 29 rudara izvuklo je živu glavu.
Od opreme imali su samo šljem. Nedovoljno da bi se čovjek spustio 850 metara ispod površine zemlje - čak i turistički!
Gorski udari dešavali su se i prije, sjeća se jedan od preživjelih rudara Nihrad Rizvanović, ali nikada nije bilo kao sada:
„Sjedili smo i čekali smrt. Ja ne bih više smio sići“, kaže Rizvanović.
Svjesni opasnosti, rudari svakodnevno riskiraju živote spuštajući se u jame. Moraju. Valja prehraniti porodicu, školovati djecu. Zaboravljaju na strah dok se bore za goli život, priča nam zenički rudar Mersudin Spahić:
„Svaki radnik je bio svjestan, ali moraš ići raditi“, navodi Spahić.
Nakon nesreće, rad ugroženog dijela jame Raspotočje u kojem se dogodio gorski udar zatvoren je do daljnjeg. Rudari više neće silaziti u jamu. Potvrdio je ovo predsjednik Sindikata rudara FBiH Sinan Husić. Smatra kako treba otvoriti novo polje koje će, uz nova ulaganja, biti sigurno za rad rudara:
„Razmišljati da treba nastaviti eksploataciju uglja iz tog kopa, nema govora. Imaju oni projekata urađenih kad je u pitanju Raspotočje, i u Rudniku Zenica. Samo neka jedan od tih urađenih projekata, koji su kvalitetni, izvade na sto i neka krenu u realizaciju. Neka investiraju i stvaraju sigurnije uslove rada u tom dijelu“, naglašava Husić.
Sigurnost rudnika u BiH je na jako niskom nivou, ocjena je stručnjaka. Pod pritiskom što veće eksploatacije rude i dobiti, nadležni često zaboravljaju na sigurnosni aspekt rudnika. Za sve to, prema mišljenju predsjednika Društva za geotehniku u BiH Sabida Zekana, kriva je politika:
„Politika postavlja generalne direktore, tehničke direktore. Politika diktira koliko će se uglja iskopati, koliko neće. I to je onaj problem svih rudnika“, konstatuje Zekan.
Pranje ruku
A politika opet pere ruke. Tako je u intervjuu za državnu televiziju, resorni ministar Erdal Trhulj okrivio struku za lošu sigurnosnu situaciju u rudnicima:
„Ljudi koji se bave tim poslom još od 1982. godine dovode upitnost jame Raspotočje i njenu sigurnost. Međutim, sva projektna rješenja do sada koja su prolazila relevantne stručnjake su davala odgovarajući stepen sigurnosti da će se dole moći raditi bezbjedno uz odgovarajuće mjere“, napominje Trhulj.
Nasuprot tome, mišljenje stručnjaka se ignoriše. Politički odabrani pojedinci godinama izrađuju pravilnike pritom ne poštujući prijedloge i sugestije struke, tvrdi dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli Kemal Gutić:
„Imamo tu i konkretnih slučajeva pojedinaca koji svojim arogantnim ponašanjem ne dozvoljavaju da se uvažu mišljenja koja su u skladu sa evropskim propisima ili standardima - koja moramo što prije implementirati. Možda je ovo za akademsku zajednicu jedna ideja da pišemo knjige ili radove kako ne treba raditi, možda će se to onda čitati i primjenjivati“, kaže Gutić.
Na loše uslove rada i slabe plaće ukazivali su rudari na stotine puta. Oni zaposleni u Rudniku mrkog uglja Đurđevik su se prije godinu iz protesta zatvorili u jamu na dva dana. Tehnike kojima u 21. vijeku bh. rudari rade datiraju iz pedesetih godina prošlog stoljeća, tvrdi rudar Nevres Pepić:
„Metoda je stara 50 godina. Isto se radi grabuljarima, samo što nema još konjske vuče o onih hunti od tonu. Dole sada uslovi u kojima mi radimo proizvode samo invalide“, naglašava Pepić.
Nesreća koja se dogodila 4. septembra ogolila je odnos i brigu nadležnih za živote rudara.
Tragično je da pri spuštanju u najopasniju rudarsku jamu niko iz Uprave rudnika ne zna koliko je rudara u smjeni. U razmaku od nekoliko sati od osam zatrpanih rudara, broj se popeo na 34:
Broj kolega u jami nije znao ni predsjednik Sindikata rudnika Zenica Mehmedalija Oruč:
„Mi nemamo još zvanično tačnu informaciju koji je to broj jer imamo dio ljudi koji su na godišnjem, a neki na bolovanju, a taj koji vodi smjenu je u jami“, naveo je tada Oruč.
Petorica rudara koji su poginuli usljed gorskog udara u jami Raspotočje u ponedjeljak su sahranjeni.
Istog dana, potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo podnio je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu za utvrđivanje odgovornosti za pogibiju rudara. Istraga bi trebala obuhvatiti odgovorne pojedince i institucije od nivoa Federacije BiH do menadžmenta preduzeća Elektroprivreda i Rudnika uglja Zenica.
