Dostupni linkovi

Saudijska Arabija: Žene u borbi za pravo da rade


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Autor: Kevin Sullivan (Washington Post), prevela: Ena Stevanović

Manar Saud je u maju magistrirala menadžment na Univerzitetu Shenandoah u Winchesteru, uz pomoć stipendije saudijske vlade. Vratila se u Rijad u želji da pokaže svoje sposobnosti na radnom mjestu. Šest mjeseci je tražila posao, ali još uvijek je nezaposlena.

„To je jako tužno,“ rekla je dvadesetsedmogodišnja Saud ispijajući kafu u Starbucksu, dok je crna marama uokvirivala njeno lice. „Vratila sam se tako spremna i željna posla, a dočekala me cigla u glavu.“

Saud je predstavnica mlade generacije Saudijki koja živi u vremenu u kojem vlada troši milijarde kako bi ih obrazovala i zaposlila, dok se konzervativno društvo žestoko opire zapošljavanju žena.

Iako Saudijska Arabija ima ogromno naftno bogatstvo, njihov bruto dohodak po glavi stanovnika je tek 40-i u svijetu. Mnogi smatraju da bi državna ekonomija ojačala kad bi se bolje iskoristila ova druga polovica intelektualnih snaga.

„Naučite me, investirajte u mene, dajte mi da radim. Ne razumijem u čemu je problem. Moji prijatelji su u istoj situaciji. Šta se to događa?“, pita se Saud.

Nezaposlenost žena koje žele raditi je 34 posto, što je skoro pet puta više od svega sedam posto nezaposlenih muškaraca, kako navodi saudijska vlada. Sve te nazaposlene žene su iznimno obrazovane. Od ukupnog broja Saudijaca koji primaju naknadu za nezaposlene, 84 posto su žene, pri čemu je 40 posto njih visoko obrazovano.

U zemlji u kojoj je više od 30 posto stanovništva mlađe od 30 godina, hiljade obrazovanih žena pokušava naći posao.

„Žene očajnički traže posao,“ kaže Samar Fatany, vodeća saudijska feministička autorica.

Fatany i ostale intervjuirane žene iz Rijada i Džedaha, središta trgovine Crvenom moru, kažu da su mlade žene sve nestrpljivije u vezi sa ograničenjima koja onemogućavaju ženama da započnu karijeru, u državi u kojoj im je zabranjeno da glasaju i voze.

Žene su postale svjesne svojih mogućnosti jer je kralj Abdulah uložio mnogo novaca na univerzitetske stipendije i otvaranje novih ranih mjesta za žene.

„Žene više nisu izolirane kao prije. Shvatile su da ne moraju slijepo slijediti sve što su im govorili njihovi očevi. Nema gledanja unatrag. Nalazimo se u procesu modernizacije Saudijske Arabije,“ kaže Fatany.

Podrška za obrazovanje

Kralj Abdullah je, pod pritiskom da smanji jaz između starije i mlade populacije željne promjena, postao zagovornik obrazovanja i zapošljavanja žena.

Saudijska Arabija povijesno zaostaje u obrazovanju žena za svojim susjedima u Perzijskom zaljevu. Međutim, u proteklim decenijama se značajno smanjio postotak nepismenosti koji je eliminiran kod žena u dobi između 15 i 24 godine, kako navodi Svjetska banka.

Broj univerziteta u Saudijskoj Arabiji se u posljednjih deset godina udvostručio sa 16 na 33, što uključuje i Univerzitet princeze Nore Bint Abdul Rahman u Rijadu, najveći univerzitet za žene u svijetu koji je otvoren prošle godine i u kojem studira 37 hiljada studentica .

Kralj Abdulah je također osnovao program stipendiranja kojim je hiljadama žena omogućeno da studiraju širom svijeta. Oko 145 hiljada Saudijaca, od čega je 40 hiljada žena trenutno studira u više od 30 zemalja svijeta.

Kako bi popravili odnose nakon terorističkih napada iz 11.septembra 2001. u kojim je 15 od 19 napadača bilo iz Saudijske Arabije, bivši američki predsjednik George W.Bush i kralj Abdulah su 2005. potpisali sporazum o stupendiranju studenata.

Broj saudijskih studenata u Sjedinjenim Državama je opao za četiri hiljade nakon terorističkih napada, ali broj je nakon toga značajno porastao, dosegnuvši 71 hiljadu ove jeseni, od čega je 17 hiljada žena.

„Vizija je da će se ti ljudi vratiti i riješiti naše probleme,“ kaže Fahad al-Fahad, poslovni konsultant iz Džedaha. „Međutim, morate naći posao ovim obrazovanim ženama. One bi trebale biti elita našeg društva, a ne sjediti kući.“

Izgledi za zapošljavanje žena su komplicirani zbog restriktivne vjerske kulture u Saudijskoj Arabiji. Saudijci se ne slažu s tim da žene rade i napuštaju svoje domove bez muške pratnje. Vjeruju da je dužnost muškarca, prema islamu, da poštuje ženu i štiti porodicu time što će žena ostati kod kuće.

„Žene su poput bisera,“ rekao je jedan Saudijac. „Moramo ih zaštititi.“

Saudijska kraljevska obitelj ima tradiciju sprovođenja društvenih reformi sporo i oprezno kako ne bi razljutili utjecajne vjerske vođe. Kao rezultat toga, saudijsko društvo je u ogromnoj mjeri spolno podjeljeno. Žene su rijetko viđene na ulicama bez vela koji pokriva sve osim njihovih očiju. Ne smiju se miješati s muškarcima s kojima nisu u rodu. Žene moraju imati dozvolu od muškaraca da bi putovale, dobile medicinsku njegu i osnovne državne usluge.

Restorani imaju odvojene ulaze i blagovaonice, jednu za slobodne muškarce, a drugu za obitelji. Tržni centri imaju spratove samo za žene, isto kao i banke.

Na Univerzitetu princeze Nore mogu predavati samo žene. Muški profesori drže predavanja putem video linka, pri čemu studentice mogu vidjeti profesora, ali on ne vidi njih.

Segregacija spolova se sprovodi uz pomoć „vjerske policije“, bradatih muškaraca koji hodaju po trgovačkim centrima i ostalim javnim mjestima kako bi osigurali da se neudate žene i slobodni muškarci ne miješaju.

Žene obično rade kao učiteljice, medicinske sestre i socijalne radnice. Abdulahova vlada pokušava otvoriti više radnih mjesta za žene, pozivajući poslodavce da otvore odvojena područja za žene i muškarce u fabrikama i drugim poduzećima.

Nedavno je ukinuta zabrana ženskih odvjetnika. Ženama je trenutno dozvoljeno da zastupaju stranke i nude pravne savjete, ali ne na sudu.

Spore promjene

Zvaničnici priznaju da u ovakvom vjerskom okruženju do promjena dolazi sporo.

„Ne događa se to u tako velikom broju kako bismo htjeli, ali se događa,“ rekao je ministar rada Adel M. Fakeih. „Žene rade u bankovnom sektoru, u proizvodnji, u obuci i razvoju, ljudskim resursima i savjetovanju.“

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Fakeih je rekao da njegov odjel pokušava otvoriti nova radna mjesta koja bi omogućila ženama da rade od kuće i istovremeno se brinu za obitelj.

„Želimo stvoriti potpuno novi svijet za žene koji će biti u skladu sa našom kulturom. Ne želimo kopirati zapadni način života,“ kaže Fakeih.

Fakeih dodaje da žene nemaju „osjećaj nužnosti“ za rad jer prema šerijatskom zakonu muškarci moraju financijski izdržavati žene. Čak i ako žena zarađuje više od muškarca, on je dužan plaćati za sve njene potrebe.

„Ona može odlučiti da ne troši svoj novac. Može ga uštediti otići na Havaje ako želi. Takav je zakon.“

Saudijski zvaničnici su shvatili da ne mogu napredovati dovoljno da bi zaposlili 300 hiljada mladih Saudijaca koji svake godine ulaze u tržište rada. Stoga su započeli agresivan program zapošljavanja mladih u privatnom sektoru.

Fakeih kaže da su u protekloj godini napori saudijske vlade rezultirali sa više od 335 hiljada radnih mjesta u privatnom sektoru. Samo 15 posto zaposlenih u privatnoms ektoru su žene, ali taj broj stalno raste.

Tridesetšestogodišnja Omar radi u osiguravajućoj kući i zarađuje manje nego kad nije imala titulu magistra. „Imam iskustva i obrazovana sam. Ali ne mogu naći dobar posao u svojoj zemlj,“ kaže Omar.

Saud kaže da želi iskoristiti svoju magistarsku titulu kako bi predavala, po mogućnosti na fakultetu. Aplicirala je na nekoliko radnih mjesta, ali bezuspješno. Još uvijek sjedi kući, nezaposlena i razočarana.

„Ovo je veliko razočarenje,“ kaže ona. „Nadam se boljoj budućnosti, ali ne mislim da će se to uskoro desiti.“
XS
SM
MD
LG