Dostupni linkovi

logo-print

Žene u Crnoj Gori i dalje u političkom zapećku


Žene u parlamentu Crne Gore na Međunarodni dan žena, 8. mart 2012.

Žene u parlamentu Crne Gore na Međunarodni dan žena, 8. mart 2012.

Uoči početka predizborne kampanje na lokalnom i parlamentarnom nivou u Crnoj Gori, čini se da će i ovog puta u političkoj utakmici biti zanemarljiv procenat žena.

Iako polovinu čovječanstva čine žene, na liderskim pozicijama ih je tek oko 10 posto. Zanimljivo je da je tzv. ženska kvota, odnosno minimum 30 posto žena u parlamentu postignuta samo u 28 zemalja svijeta.

U Crnoj Gori imamo zakone koji garantuju jednakost žena i muškaraca, ali samo na papiru.

Aktivistkinje za ženska prava godinama postavljaju isto pitanje – da li žene u Crnoj Gori imaju iste šanse i mogućnosti kao muškarci.

"Crna Gora je uspostavila snažan zakonodavni okvir kada je u pitanju ravnopravnost žena i muškaraca polazeći, prije svega od Ustava Crne Gore, pa preko Zakona o rodnoj ravnopravnosti i drugih zakona i akata koji zabranjuju diskriminaciju po osnovu pola i obezbjeđuju formalnu ravnopravnost muškaraca i žena. Međutim, to nije dovoljno da se u praksi prevaziđe neravnopravnost žena. U Crnoj Gori žene nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima odlučivanja", kaže ministar pravde Duško Marković.

To potvrđuje i statistika. Prosječna zarada žene je 15 posto manja od zarade muškaraca, samo 4 odsto žena ima vlasništvo nad kućom, žena u Parlamentu je oko 13 procenata, a od 21 opštine, samo u jednoj, u Kotoru, je na čelu gradonačelnica.

Tradicionalni uzusi i rodna neravnopravnost slična je i u većini zemalja jugoistoka Evrope. Primjer je Makedonija, kaže Merdita Saliju iz Sektora jednakih mogućnosti makedonske vlade.

"Zato što je ovo malo duži proces, jer se radi o zemljama gdje je tradicija i dalje jako prisutna, na žalost. Međutim sa dužim radom postigli smo neke uspjehe u vezi sa učešćem žena u politici i administraciji", navodi Saliju.

Suočavanje sa rodnim stereotipima

Iako se o tome malo javno govori, u Crnoj Gori je veoma prisutno porodično nasilje nad ženama. O tome je istraživanje proveo UNDP.

Rastislav Vrbenski kaže da se preko 90 posto građana izjasnilo da postoji porodično nasilje, ali da je tek 13 posto spremno da govori o svom iskustvu.

"38 posto ispitanika poznaje nekog iz svog okruženja ko je žrtva porodičnog nasilja. 81 posto ispitanica koje su iskusile nasilje navodi da su članovi njihove porodice znali za nasilje koje im se dešava, ali su zaštitu ponudili samo u 29 posto slučajeva. Samo 12 posto ispitanika je prijavilo slučajeve policiji. Istraživanje pokazuje da svaka 5 žena žrtva nasilja izjavila je da nasilnik posjeduje vatreno oružje i da im je u 37 posto slučajeva prijećeno oružjem. Zato mi polazimo od toga da žena prije svega mora da bude bezbjedna u svojoj porodici da bi se osjećaja bezbjedno i u društvu", ističe Vrbenski.

Predstavnik UNDP u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski kaže da je kreiranje politika po mjeri građanki i građana način na koji će se Crna Gora suočiti sa naučenim rodnim stereotipima.

"Sa demokratizacijom crnogorskog društva i porodice, crnogorsko društvo, a time i crnogorska porodica danas prolazi kroz suočavanje tradicionalnog modela ponašanja i naučenih rodnih uloga. Zato je važno da politike kreiramo po mjeri svakog građanina i svake građanke. U pitanju nije puki princip participativnosti u demokratiji. To je suštinska, sadržajna promjena koja se dobija pridruživanjem ženske percepcije, čime se bolje sagledavaju potrebe većeg dijela ovog društva", navodi on.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG