Sudeći po predloženim izmjenama poreskih zakona, čini se da je Vlada riješila da više ne prašta neplaćanje poreza koje će od sada biti krivično djelo za koje se ide u zatvor. Medjutim, drakonske kazne su samo povećale uvjerenje dijela stručne i političke javnosti da se zakon neće dosljedno primjenjivati.
Prema podacima Poreske uprave, ukupan poreski dug u Crnoj Gori iznosi skoro 540 miliona, a 50 najvećih dužnika duguje 93 miliona eura.
Pored toga, minimalac u Crnoj Gori je 193 eura i veliki dio privatnih poslodavaca zaposlenima uplaćuje poreze i doprinose na taj iznos, a ostatak u gotovini, na ruke. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je procijenilo da država, po tom osnovu, godišnje gubi još 90 miliona eura.
Medjutim, Vlada je sada, čini se, riješila da zatvori, ili bar smanji brojne rupe kroz koje cure milionski iznosi koji bi trebalo da završe u državnoj kasi.
Po novom zakonu, utaja poreza preko hiljadu eura će se kažnjavati novčanom kaznom i zatvorom do tri godine. Ako se suma koja nije uplaćena na ime poreza kreće od 10 do 100 hiljada eura, pored novčane, slijedi i kazna zatvora ali do šest godina, a za utaju preko sto hiljada eura slijedi do osam godina robije.
O glavnim ciljevima ovog zakona, nedavno je u Skupštini govorio ministar finansija Radoje Žugić.
„Zakon ima tu snagu da suzbije sivu ekonomiju, poboljša poresku disciplinu kroz strožije sankcionisanje učinilaca poreskih prekršaja, otkrivanje poreskih krivičnih djela i njihovih izvršilaca...“
„Normalno je da za utaju poreza slijede ozbiljne kazne, medjutim, mislim da je u postojećim uslovima trebalo krenuti drugim smjerom“, kaže ekonomski analitičar, Zarija Pejović.
„Važniji prioritet je pojačavanje kapaciteta Poreske uprave nego jačanje kapaciteta zatvora u Spužu. Pažnju bi, prije svega, trebalo obratiti na stvaranje mogućnosti da se taj poreski dug restrukturira, odnosno, realizuje. Ovakvi predlozi, u ovom trenutku nijesu adekvatni.“
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević smatra da je uvodjenje drastičnih kazni za neplaćanje poreza za Vladu predstavljao potez iznudjen lošim stanjem, ali i neveselom perspektivom javnih finansija.
„Nije nikakva tajna da je stanje dramatično i da prilivi u prva dva mjeseca nijesu onakvi kako se očekivalo. Za ovu godinu, Vlada je Poreskoj upravi nametnula nevjerovatno visoka očekivanja. Oni treba da zajedno sa carinom i akcizama naplate milijardu eura što će biti teško ostvarivo, naročito, ako se imaju u vidu loše, čak kataklizmične najave u vezi sa punjenjem turističkih kapaciteta gostima iz Rusije i Ukrajine.“
„Najgore je što zakon i dalje neće važiti za sve“, kaže Medojević.
„Tu neće biti nikakvih novosti osim što će broj 'zaštićenih' biti manji, a to će biti oni najkrupniji. Sredni i mali preduzetnici, sigurno će biti izloženi ozbiljnoj represiji Poreske uprave. Ljudi će bježati u sivu ekonomiju, značajan broj firmi će se zatvoriti jer je i to bolje nego gomilati dugove i biti izložen krivičnom progonu i ići u zatvor zato što i dalje neće biti u mogućnosti da naplate prodatu robu, a samim tim i porez.“
Ekonomski analitičar, Zarija Pejović.
„Teško da mogu da zamislim primjenu ovakvog zakona. Medjutim, znajući praksu u Crnoj Gori, vjerovatno će se primjenjivati selektivno.“
