Dostupni linkovi

logo-print
Kroz zakovana vrata Zemaljskog muzeja BiH uspjeli su ući istražitelji Tužilaštva BiH. Došli su kako bi izuzeli, a potom pregledali dokumentaciju o poslovanju ove institucije. Željeli su provjeriti i stanje eksponata, a analizom dokumentacije utvrdit će se postoje li elementi krivične odgovornosti osoba koje su dovele muzej na rub propasti. Prije nešto više od mjesec Vlada Federacije BiH je imenovala privremeni Upravni odbor, a kao odgovor na to, uposlenici Muzeja su ih tužili.

Ne dešava se baš često da poslovanje jedne kulturno-naučne institucije bude predmetom istrage. Sarajlije bi žargonski rekle: „Ovo niđe na svijetu nema.”

Nažalost, dešavanja oko Zemaljskog muzeja BiH, čija vrata su već skoro dvije godine zakovana daskama, natjerali su Tužilaštvo BiH da pomno istraži načine poslovanja ove najstarije kulturno-naučne institucije u BiH.

„Istražitelji Tužiteljstva BiH ušli su u Zemaljski muzej i u narednim danima biće izvršeno izuzimanje i pregled dokumentacije kako bi se utvrdilo postoje li elementi kaznene odgovornosti određenih osoba zbog čega se muzej nalazi u situaciji u kojoj se nalazi i u kojoj su zbog teških uvjeta izravno ugroženi i eksponati i kulturno-povijesno nasljeđe naše zemlje“, navodi glasnogovornik državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

Odogovornosti se ne boji direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić:

„Uposlenici ni moja malenkost nisu krivi zašto politika nije riješila status institucije, zašto nije riješeno redovno financiranje. Mi, osim samoobmana i obmana javnosti, nemamo ništa na fonu konkretno“, naglašava Adnan Busuladžić.

Vrijeme koje je prošlo od zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH pokazalo je kako se odlukom o zatvaranju muzeja ništa nije riješilo, smatra federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, podsjećajući da je Vlada Federacije BiH izdvojila 150 hiljada eura, ali da nema mogućnosti da se novac prebaci na račun muzeja:

„Ja ne vjerujem da je postojala neka posebna, zla namjera tog čina, ali objektivo taj čin je proizveo jako puno štete. Onog trenutka kada bude situacija u muzeju takva da mi imamo osobu koja je ovlaštena i može da potpiše ugovor, odnosno da se mogu realizirati ova sredstva, ja vam garantujem da ovih 300 hiljada KM u toku ove godine neće biti preusmjereni ni u šta drugo - oni čekaju Zemljski muzej da se ta sredstva realiziraju“, kaže Mašić.

Osim obezbijeđenih 150 hiljada eura iz kase federalnog budžeta, Vlada je, na osnovu odluke o privremenom finansiranju i upravljanju ovom najstarijom kulturno-naučnom institucijom, imenovala privremeni Upravni odbor.

Obmanjivanje javnosti

Taj čin odmah su osudili uposlenici Muzeja, koji su, zbog navodno nelegalnog imenovanja odbora, tužili federalnu Vladu. Busuladžić kaže da federalna Vlada nema zakonski okvir za takvo što:
Adnan Busuladžić

Adnan Busuladžić

„Da je federalna Vlada i federalna razina vlasti zajedno sa Parlamentom usvojila zakonske akte i preuzela osnivačka prava i redovno financiranje, mi bismo bili presretni i, naravno, da bi oni onda i trebali da imenuju UO i direktora - to ništa nije sporno. Sporno je to što oni samo žele da obmanu javnost da se nešto pozitivno dešava, a ustvari ljudi i dalje žive u potpunom očaju i agoniji“, konstatuje Busuladžić.

S druge strane, ministar Mašić tvrdi kako ništa nije pogrešno urađeno:

„Radi se o privremenom upravnom odboru koji je imenovan na identičan način kao što su imenovani i 1998. i 2000 i 2001. godine. Direktor Busuladžić je bio imenovan od strane UO kojeg je, također, izabrala prethodna neka Vlada Federacije BiH. Ono što je problemtično je to što direktor Busuladžić nema radno-pravni status u Zemaljskom muzeju od 1. ili 2. oktobra 2012. godine, i on je uposlenik Filozofskog fakulteta u Sarajevu“, navodi Mašić.

Busuladžić to ne negira:

„Ja sam angažirani nastavnik na Filozofskom fakultetu već pet, šest godina. Moj status apsolutno nije sporan kao sudski registriranog direktora institucije.“

Nepromišljenost ili inat - pitanja je na koje nema odgovora. Naime, sarajevski Institut za historiju tražio je da se naučna konferencija povodom obilježavanja 100 godina od početka Prvog savjetskog rata otvori upravo u prostorijama muzeja. Međutim, nije im dozvoljeno, kaže direktor Instituta, prof.dr. Husnija Kamberović:

„Bili smo se dogovorili sa direktorom Zemljaskog muzeja da se naša konferencija otvori u muzeju. Međutim, s obzirom da su ušli u taj sudski spor sa Vladom Federacije i sa drugim nivoima vlasti, oni su se nama na jedan uljudan način ispričali i rekli da s obzirom da ne dopuštaju ulazak ni drugih institucija u muzej, ne mogu ni nama dopustiti“, kaže Husnija Kamberović.

Muzej je, prema mišljenju novinara, književnika i publiciste Ahmeda Burića, najbolja metafora današnje BiH:

„On stoji zatvoren. Unutra leži neko blago. Ono je zakovano daskama. A neko preko svojih principa, ’lažnih principa’, istjeruje nekakvu svoju pravdu koju je svijet već odavno zaboravio“, ocjenjuje Burić.

Mnoštvo je problema koji su se godinama taložili unutar zidina muzeja. Samo dug po tužbi uposlenika iznosi više od milion eura. U toku je i sudski postupak u kojem je Zemaljski muzej BiH tužio državu zbog 19-ogodišnjeg maćehinskog odnosa, još nema jedinstvenog rješenja između Federacije BiH i Republike Srpske kojoj razini vlasti Muzej, osnovan još 1888. godine, treba pripasti.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG