Dostupni linkovi

logo-print

Visoka nezaposlenost, a sezonci stranci


Ilustracija

Ilustracija

Iako je crnogorska Vlada za ovu godinu odobrila 16 i po hiljada sezonskih radnih dozvola, tokom ljeta je tu kvotu povećala na 20 hiljada. Ne bi tu, međutim, bilo ništa neobično da Crna Gora sa visokom stopom nezaposlenosti nije jedinstvena po tome da tokom ljetnje sezone zapošljava više stranaca nego sopstvenih državljana.

Posebno je zanimljivo da su na trećem mjestu po procentu zaposlenih stranaca - Rusi.

"Ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu, pa čak ni u zemljama u regionu da se godišnje zapošljava više stranaca nego domaćih radnika. Još je nevjerovatnije da u tom broju zaposlenih stranaca, čak 88 procenata su oni sa niskom kvalifikacijom ili sa prvim stepenima kvalifikacije."

Ovo su riječi crnogorskog ministra rada i socijalnog staranja, Predraga Boškovića koje ilustruju paradoks domaćeg tržišta rada. Umjesto da se tokom ljeta, kada kulminacijom građevinske i turističke sezone postoji potreba za zapošljavanjem hiljada dodatnih radnika, makar ublaži problem nezaposlenosti, u Crnoj Gori hiljade sezonskih poslova rade strani državljani.

"U Budvi je ove godine za 10 posto više nego prošle godine zapošljeno sezonaca sa našeg Biroa. Uočena je, međutim i pojava da je veoma mnogo stranaca zapošljeno u turističkoj sezoni, odnosno, oko pet hiljada sezonaca koji su izvan Crne Gore", navodi Veselin Orlandić, Zavod za zapošljavanje.

Spisku nevjerovatnih pojava u oblasti sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori treba dodati da značajan broj sezonskih poslova obavljaju Rusi koji su na trećem mjestu liste stranaca, sa 13 posto učešća u ukupnom broju. Državljana Srbije ima najviše - 50 posto, a sezonaca iz Bosne i Hercegovine - 20 posto.

Veselin Orlandić iz Zavoda za zapošljavanje kaže da Rusa ima oko 1.800.

"Vjerovatno da su i oni radili na sezonskim poslovima. Jedan dio Rusa koji su se obraćali za radne dozvole, vrlo mali dio, to su oni koji se bave sopstvenim biznisom kao izvršni direktori u svojim preduzećima koja su registrovana ovdje."

Iako bi u nekim državama bilo nezamislivo da se donosi zakon koji zabranjuje nešto što već nije po zakonu, u Crnoj Gori se očekuje da će sređivanju stanja u oblasti zapošljavanja, pored pooštravanja kontrole legalnosti, doprinijeti i "zakon o zabrani nelegalnog poslovanja".

Direktorka Zavoda za zapošljavanje, Vukica Jelić, kaže:

"Novina je to što će poslodavci morati da završe sve procedure u vezi sa izdavanjem radne dozvole: da uzmu radnu dozvolu kod zavoda za zapošljavanje, boravišnu dozvolu u MUP-u i da prijave radnika u Poresku upravu, odnosno, da ga zaposle i prijave."

A, šta kažu sami sezonci koji su došli iz drugih država? Da li je bilo lako naći posao u Crnoj Gori?

"Za mene je bilo lako, mada je ove godine - prijava i sto papira i svega toga", "Teško je za posao. Male su cene rada, dnevnice 20 eura."

Hiperprodukcija visokoškolaca

Neuravnoteženost domaćeg tržišta rada nije prisutna samo u oblasti sezonskog zapošljavanja.

Iz godine u godinu sve je više visokoškolaca na birou rada. Poslednji podaci pokazuju da visokoobrazovani čine skoro trećinu nezaposlenih u državi, te da se njihov broj, za nekoliko godina uvećao za 250 posto. Poslednji izvještaj Zavoda za zapošljavanje ukazuje da je na birou 65 odsto više nezaposlenih sa fakultetskom diplomom nego u junu prošle godine.

Kao razloge za drastičan rast broja nezaposlenih visokošlolaca u Zavodu za zapošljavanje navode ekonomsku krizu i smanjenu potražnju na tržištu rada koja je samo u odnosu na prošlu godinu pala za 60 procenata.

„Vidimo da je došlo do drastičnog smanjenja broja radnih mjesta, tako su u ovoj godini poslodavci objavili 2.002 slobodna radna mjesta za zapošljavanje visokoškolaca, dok je u prošloj godini objavljeno 4.659 tako da imamo pad za nekih skoro 57 posto“, kaže načelnik za statistiku u Zavodu za zapošljavanje, Jovan Kostić.

Kostić, kao jedan od bitnih razloga, navodi i hiperprodukciju visokoškolaca.

"Mi imamo skoro osam hiljada maturanata, a od njih je skoro sedam hiljada upisalo fakultete tako da u obrazovnom sistemu postoji velika produkcija visokoškolaca.”

Profesorica kotorskog Fakulteta za pomorstvo, Sanja Bauk koja smatra da se sve veća nezaposlenost visokoškolaca ne može pravdati ekonomskom krizom kaže da je korijen problema u raskoraku upisne politike i potreba tržišta, te da su nužne reforme obrazovnog sistema.

„Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje jako dugo traju. Potrebno je taj broj godina obrazovanja smanjiti, fokusirati se na to da đaci uče ono što će im zaista trebati u perspektivi. Drugi problem je veoma malo ulaganje u obrazovanje i nauku. Samim tim znači da bi trebalo osvježiti nastavni kadar, da bude bolje plaćen i motivisan da prenosi znanje na bolji način učenicima.”
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG