Dostupni linkovi

logo-print

Veselinović: Ove godine moguća stabilizacija na tržištu rada BiH


Siniša Veselinović

Siniša Veselinović

Već više od godinu i po dana Agencija za rad i zapošljavanje BiH provodi programe zapošljavanja bh. radnika u inostranstvu. Od 2013. do danas skoro 900 građana Bosne i Hercegovine otišlo je da radi u Njemačku na poslovima medicinskih radnika naročito njegovatelja, i ovaj trend je u porastu. Kako se prijaviti, koji su kriterijumi, te o slučajevima zloupotrebe prava radnika, u intervjuu za RSE govori Siniša Veselinović, šef Odsjeka za tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

RSE: Kažite nam više o programima zapošljavanja bh. njegovatelja u Njemačkoj.


Veselinović: Od maja 2013. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ima sa Agencijom za rad SR Njemačke (Savezna Republika Njemačka, op.a.) potpisan sporazum o zapošljavanju medicinskih radnika na poslovima njegovatelja u SR Njemačkoj. Sporazum se provodi putem dvije procedure: imamo Triple Win koji provodimo u saradnji sa predstavništvom GIZ-a u BiH (Njemačko društvo za internacionalnu saradnju, op.a.) koja podrazumijeva intervju sa zainteresovanim kandidatima. Kandidati, ukoliko zadovolje na intervjuu, prolaze kurseve jezičke pripreme i pripreme za rad i život u SR Njemačkoj, a onda poslije tih priprema Agencija za rad SR Njemačke im nalazi poslodavca i onda se radnici zapošljavaju u SR Njemačkoj.

Ima i druga procedura - zapošljavanje za poznatog poslodavca gdje kompanije iz SR Njemačke izraze interes za zapošljavanje određenog radnika iz Bosne i Hercegovine. Ta procedura od kandidata zahtijeva deset dokumenata koje on preda Agenciji za rad i zapošljavanje BiH a koja šalje Agenciji za rad SR Njemačke u Bonnu. Nakon provjera kredibiliteta poslodavca, potpisuje se dvojezični ugovor a nakon toga ugovor potpisuju i predstavnici agencije i potencijalni kandidat koji onda ide u Njemačku ambasadu i vani radni vizu i ide na posao u SR Njemačkoj.

RSE: Koji su kriterijumi za apliciranje za posao njegovatelja?


Veselinović: Na taj posao se mogu prijaviti kandidati koji imaju završenju srednju medicinsku školu opšti ili pedijatrijski smjer. Nakon što završe ovu neophodne procedure zapošljavanja u Njemačkoj oni tamo stiču prvu godinu dana zvanje pomoćnog njegovatelja. Nakon godinu dana oni su dužni da polože za zvanje njegovatelja u nadležnom pokrajinskom ministarstvu obrazovanja u SR Njemačkoj. Da bi to položili, moraju da prikupe određenu dokumentaciju kao i da imaju B2 nivo njemačkog jezika.

RSE: Koliko je bh. njegovatelja otišlo u Njemačku zahvaljujući ovom programu?


Veselinović: U 2014. otišlo je ukupno 566 radnika iz Bosne i Hercegovine. U 2013. ta brojka je oko 320, znači u ovih godinu i po dana provođenja programa u Njemačku je otišlo blizu 900 lica. Još nismo imali nijedan slučaj nepoštovanja dogovora. Ovo je, po nama, dobar dogovor između SR Njemačke i BiH jer ovaj pruža garanciju da radnici koji odu iz Bosne i Hercegovine će prvu godinu imati platu minimalno 1.900 eura bruto, a kasnije - kada polože stručni ispit i steknu zvanje njegovatelja - plata se penje preko 2.000 eura.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U slučaju kršenja propisa bh. radnici imaju mogućnost da prijave ne poštovanje dogovora nakon čega Agencija za rad SR Njemačke može da interveniše i da radniku pronađe nekog drugog poslodavca ili da prisili poslodavca da poštuje zakon o radu. To je veoma značajno za bh. radnike kada vidimo neke druge slučajeve gdje bh. radnici imaju problema sa poslodavcima zbog neisplaćivanja plata, kršenja ugovora o radu ili nemogućnosti da dobiju nazad svoj pasoš i slično.

Za sada ovaj dogovor samo podrazumijeva medicinske radnike za poslove njegovatelja, a sa Agencijom za rad SR Njemačke sagledali smo mogućnosti da proširimo ovaj dogovor i na druga zanimanja koja su deficitarna na tržištu Njemačke i u tom smislu preduzimamo aktivnosti da bi taj dogovor proširili i na druga zanimanja.

RSE: Gospodine Veselinoviću, sa kojim zemljama Bosna i Hercegovina još ima sporazume o zapošljavanju radnika?


Veselinović: Imamo potpisane sporazume sa Slovenijom i Srbijom. Još nismo imali nijedan zahtjev poslodavca iz Srbije zbog specifičnosti vezanih za dvojno državljanstvo i za privrednu situaciju u Srbiji jer i ta zemlja ima veliki broj nezaposlenih lica. Prošle godine se u Sloveniji zaposlilo 1.870 radnika iz Bosne i Hercegovine. Iako se traže sva zanimanja, u Sloveniji najčešće traže radnu snagu u sektorima saobraćaja, odnosno vozače teretnih vozila, građevinarstva i mašinstva.

Generalno, ovaj sporazum se dobro provodi mada smo imali neke intervencije vezane za kršenje prava radnika. Međutim, mehanizmi u ovom sporazumu su dobri i oni mogu zaštititi prava radnika. Istim sporazumom je regulisano da, i ako bi bh. radnik ostao bez posla ima pravo - ukoliko mu traje radna viza - da se prijavi u Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije i ostvari novčanu naknadu, odnosno da mu ponude neki drugi posao.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U Austriji postoji program Crveno-bijelo-crvena karta. Od 2011. po tom programu otišlo oko 1.000 radnika iz Bosne i Hercegovine. Pretežno je riječ o deficitarnim zanimanjima na austrijskom tržištu rada. Putem realizacije svih programa prošle godine se oko 2.300 ljudi zaposlilo u druge zemlje, dok je putem ferijalnog rada studenata u Njemačkoj - gdje oni mogu na ferijalnu praksu - prošle godine otišlo 52 studenta.

RSE: Bilježite li slučajeve zloupotrebe bh. radnika u drugim zemljama?


Veselinović: Mnogobrojni su problemi kada radnici idu u inostranstvo putem nekih privatnih posrednika. Posljednji slučaj je sa radnicima koji su ostali u Kataru a kojima tri mjeseca poslodavac nije isplatio platu. Pošto mi često nemamo potpisan sporazum o zapošljavanju sa tim zemljama, čak ni sporazum o socijalnom osiguranju koji je osnov za priznavanje radnog staža i beneficija iz radnog odnosa sa tim državama, onda se diplomatsko-konzularna predstavništva nadležna za tu zemlju uključuju u rješavanje njihovih problema.

RSE: Činjenica je da brojni mladi iz Bosne i Hercegovine "trbuhom za kruhom", napuštaju matičnu zemlju i odlaze u inostranstvo. Oporavlja li se ovdašnje tržište rada od negativne posljedice ovog trenda?


Veselinović: U 2014. imali smo trend da se smanjila nezaposlenost u Bosni i Hercegovini što nije bilo dugo - od 2009. godine. To bi bio nagovještaj da se u 2015. očekuje stabilizacija na tržištu rada Bosne i Hercegovine. Pozitivni su parametri da je smanjen broj priliva na evidenciji nezaposlenih po osnovu prestanka radnog odnosa. Smanjen je broj korisnika novčane naknade koju koriste nezaposlena lica a koja su bila u radnom odnosu. Sve ovo na neki način ohrabruje da bi moglo doći do povećanja zaposlenosti. Samim tim, čim se poveća broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini manji je trend odlaska ljudi iz BiH.

Činjenica je da je Bosna i Hercegovina i u bivšoj Jugoslaviji važila kao zemlja sa jakom radnom emigracijom, pa i danas tako važi. Uvijek će biti određeni broj ljudi koji će željeti i koji će raditi u inostranstvu, ali te strane doznake učestvuju u bruto društvenom proizvodu ove zemlje i za sada plate i druge naknade bh. državljana u inostranstvu doprinose egzistenciji njihovih porodica ovdje u BiH jer, samim tim, smanjuje socijalne tenzije i pritisak na tržište rada.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG