Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora: Veći uvoz hrane nego cjelokupni izvoz države


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Jedna od neuralgičnih tačaka crnogorske ekonomije je spoljnotrgovinski deficit, odnosno, drastično manji izvoz od uvoza. Da se ne radi o objektivnim okolnostima, već neodgovornom odnosu, najbolje govori primjer uvoza hrane za koju Crna Gora daje više novca nego što dobije od cjelokupnog izvoza.

Za prvih deset mjeseci 2012. Crna Gora je uvezla 355 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz iznosio 302 miliona eura.

U Crnu Goru je, za prvih deset mjeseci 2012. uvezeno preko 350 miliona eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: ribe i preradjevina za devet i po miliona eura, žitarica i proizvoda od žitarica za više od 48 miliona, povrća i voća skoro 31 i po milion, šećera, proizvoda od šećera i meda za 10 miliona, kafe, čaja, kakaoa i začina za 30 miliona, stočne hrane za 15 miliona, ostalih proizvoda za ishranu više od 23 miliona, pića i duvana za 56 miliona eura.

Radi sticanja potpunog utiska o dimenzijama problema prekomjernog uvoza, treba pomenuti da je, prema zvaničnim podacima, u istom periodu ukupan izvoz bio 50 miliona manji od uvoza isključivo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Prekomjeran uvoz se može nazvati i nepotrebnim, jer domaća poljoprivreda ima potencijal da sopstvenom proizvodnjom pokrije potrebe Crne Gore, a o razlozima za sadašnje stanje govori potpredsjednik Unije poslodavaca za oblast poljoprivrede, Željko Vidaković.

Željko Vidaković

Željko Vidaković

,,Prije svega nemamo strategiju za razvoj agrara i ruralnog prostora Crne Gore zato što se nedomaćinski odnosimo prema možda najvažnijem prirodnom potencijalu Crne Gore, a to je potencijal za proizvodnju hrane.To je tako i zato što se decenijama izdvaja najmanje za agrar u okviru budžeta. Treba da se izvrši restrukturiranje tog budžeta zato što jednostavno nemamo tu politiku razvijanja ruralnog prostora i imamo strašnu depopulaciju, odnosno presljenje sa našeg sjevera u Podgoricu. Ulaganje u agrar nije trošak i to se konačno mora shvatiti. To je zapravo najbolja investicija u budućnost Crne Gore kojoj je poljoprivreda uz turizam razvojna strateška grana”.

Premijer Milo Djukanović je nedavno konačno obznanio da "zaista misli da Crna Gora u velikoj mjeri može da supstituiše potrebu za uvozom hrane".

“Ako mi ovdje govorimo o 400 miliona eura uvoza koji otpada na hranu, ako govorimo o tome da je veći dio toga uvoza sa susjednih tržišta, šta nam to govori? Sa istih klimatskih uslova, sa manje više istog kvaliteta zemlje i sa manje više istim kvalitetom radne snage. Ja razumijem da know how treba da uvezemo iz Holandije i da treba da odlučimo da li ćemo uvoziti meso iz Holandije ili ćemo uvesti pamet iz te zemlje pa ovdje krenuti u stvaranje farmi i potpunom stvaranju našeg brenda. Tu dilemu mogu da razumijem iako bih i nju riješio u korist kupovine znanja. Ali posebno ovdje ne vidim nikakvu dilemu oko uvoza kada je u pitanju tako ogromna količina uvoza u proizvodnji hrane iz regiona. Jedini odgovor je nerad i neorganizacija”.

Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti od 20 miliona eura. Za skoro deset miliona eura je porastao uvoz mesa i mesnih preradjevina, a za to je potrošeno oko 68 miliona eura.

Za uvoz jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda "otišlo" je skoro 43 miliona eura, a neodgovoran odnos prema domaćim potencijalima najbolje ilustruje slučaj "spuškog" zatvora u kom zatvorenici piju uvozno mlijeko iako se nalaze samo dva kilometra od danilovgradske mljekare, a slična je situacija i sa crnogorskim vrtićima, bolnicama i ostalim institucijama.

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kaže:

“Prvi put kreće izvoz mlijeka iz Crne Gore ka pojedinim dijelovima Srbije i još nekim državama u našem okruženju, što je do skoro gotovo bilo nezamislivo. Ali zahvaljujući jednom modelu velikog broja kooperanata i nadam se da ćemo taj model izgurati do kraja, polako počinju stvari da se mijenjaju”.

"To neka oni pričaju nekom drugom", kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević

,,Vi ako odete na pijacu vidjećete proizvode iz uvoza koje mi možemo kod nas lako da proizvodimo, ali mi imamo jedan problem. Ti poizvodi iz uvoza su jeftiniji od naših proizvoda zato što su to proizvodi iz zemalja iz kojih mi uvozimo naš repor materijal, jer mi ništa u ovu našu Crnu Goru od repro materijala ne proizvodimo, sve se uvozi, a zemlje izvoznice imaju subvencije za izvoz. Državi je interes da se uvozi i to državi odgovara zbog PDV pa neka oni pričaju šta hoće, a od naših proizvoda nema PDV. Tu je i jak uvoznički lobi i postoji svih ovih godina, tu se uvozi sve i svašta i to je teško razbiti”.

A da li građani, kad kupuju gledaju ko je i odakle je proizvođač ili ih opredjeljuju neki drugi parametri kao što su cijena, navike, ambalaža:

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG