Dostupni linkovi

logo-print

Nasilje nad ženama u romskoj i egipćanskoj zajednici: Alkohol i tradicija


Sa prezentacije rezultata istraživanja "Nasilje nad ženama u romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori

Sa prezentacije rezultata istraživanja "Nasilje nad ženama u romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori

Jednu od najranjivijih grupa u Crnoj Gori je populacija Roma i Egipćana, ali dodatni problem unutar ove zajednice je nasilje nad ženama koje se javlja u raznim oblicima.

"Svi ljudi koji žive u Crnoj Gori, bez obzira na bilo koju posebnost, pa samim tim i pripadanje nekoj nacionalnoj zajednici imaju podjednaka prava i mogućnosti", kaže šef Kancelarije za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, koja istovremeno konstatuje i da, sudeći prema statističkim podacima, može izvesti samo jedan zaključak - da Romi i Egipćani nemaju puna prava.

Drobnjak je navela i glavne uzroke teškog društvenog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori:

„Vidimo da ima mnogo ljudi iz ove zajednice koji nemaju dokumenta i nijesu upisani. Oni ne završavaju, u dovoljnom broju, srednje škole, fakultete... Preko 90 posto registrovanih osoba iz romske i egipćanske populacije čine lica bez zanimanja i stručne spreme, a na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, 40 posto su žene.“

Tokom današnje prezentacije rezultata istraživanja "Nasilje nad ženama u romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori", rečeno je da se Romkinje i Egipćanke konstantno u okviru svoje etničke zajednice suočavaju sa nasiljem od strane oca, brata, supruga, pa čak i svekra i svekrve, a kao najčešći razlozi za nasilje u porodici, ispitanice su navele najprije tradiciju, pa alkohol, drogu, siromaštvo i nizak nivo obrazovanja.

Međutim, kao naročito poražavajući djeluju podaci koji govore da skoro polovina udatih Romkinja i Egipćanki smatra da je nasilje prihvatljivo. Među djevojkama je nešto bolja situacija, jer skoro 63 posto neudatih Romkinja i Egipćanki nasilje smatra neprihvatljivim i da ga treba uvijek sankcionisati.

Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Leon Gjokaj rane ugovorene brakove smatra jednim od ključnih vidova nasilja nad ženama, odnosno, djecom u romskoj populaciji.

„Uslijed snažnog patrijarhata i negativnih aspekata tradicije koja vladaju u ovoj zajednici, prava žena i djece su višestruko ugrožena. Ugovoreni brakovi se smatraju tradicijom kod Roma. Međutim, sve je više ljudi i u romskoj populaciji koji smatraju da je to jedan od običaja koji predstavljaju negativnu tradiciju s kojom treba raskrstiti, te da se društvo ne smije pokoriti onima koji krše osnovna ljudska prava pozivajući se na kuluturu i tradicionalne vrijednosti. Ugovoreni brakovi sa maloljetnicama predstavljaju fundamentalno kršenje ljudskih prava svake žene i djeteta koji su žrtve tog djela, tako da se u suzbijanju i prevenciji te pojave mora brzo i efikasno reagovati jer tradicija i običaji ne mogu biti opravdanje“, upozorava Gjokaj.

Svijest o problemu ranih ugovorenih brakova raste i u među samim Romima i Egipćanima.

Aktivisti romskih nevladinih organizacija su prije nekoliko mjeseci u crnogorskom parlamentu prikazali predstavu pod nazivom „Nametnuta sudbina“, čiji je cilj bio da i političkim činiocima i ukupnoj javnosti skrenu pažnju na ovaj problem.

Svi brojni i dugotrajni pokušaji da tonskim snimkom zabilježimo priču bar jedne od zlostavljanih, odnosno, Romkinja koje su bile prisiljene da stupe u ugovoreni brak nijesu uspjeli, ali podsjećamo na prilog TV Vijesti koja je zabilježila ispovjest mladih Romkinja tokom protesta protiv ugovorenih brakova ispred zgrade Vlade 2012. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG