Dostupni linkovi

logo-print

Udruženje ateista kao odgovor na materijalizaciju vjere


Ilustracija

Ilustracija

Crna Gora je možda na papiru građansko društvo ali je činjenica da većina njenih građana iz istraživanja u istraživanje saopštava da su religiozni i da od institucija najviše vjeruju u crkvu. No, uskoro bi mogla da dobije udruženje koje okuplja ateiste i agnostike. Kako kažu sagovornici RSE, udruženje nastaje kao odgovor na sve vidljiviju ofanzivu crkve u Crnoj Gori koja često prelazi granicu svoje izvorne funkcije ali i na sveopštu materijalizaciju vjere gdje sveštenici odavno ne žive kao isposnici već voze džipove i uživaju u svakojakom luksuzu.

Na naše pitanje da li je ateista, Bojan Baća, doktorant i asistent na Jork univerzitetu u Torontu, odgovara:

"Da , jesam. Ateista sam od kada znam za sebe i mislim da smo svi mi u odnosu na nekog boga ili božanstvo ateisti u onoj krajnjoj instanci. Hrišćani ne vjeruju u Ozirisa, Mitru, Zevsa, Tora ili Peruna. Ja sam samo ateista koji ne vjeruje u jednog boga više – u onog njihovog."

Navodeći razloge zašto je među onima koji ne vejruju u Boga, Baća kaže da su individualne slobode iznad svake religije i crkve, pogotove one koja se kao što je slučaj u Crnoj Gori bavi politkom i određuje šta je moralno a šta ne, šta je prirodno a šta ne.

"I tu vam onda Bog negdje dođe kao izvršilac radova za vaše brojne projekte, bilo da se radi o izgradnji nacionalnog identiteta, očuvanju kulture, ili što je u posljednje vrijeme aktuelno – očuvanju javnog morala. Mislim da onoga trenutka kada govorite o nečemu kao što je pitanje morala to postaje političko pitanje. Dakle, podrazumijeva regulaciju nečijeg ponašanja. U tom smislu, ja kao ateista ne samo da ne vjerujem u boga već smatram da ja niti bilo ko drugi nemam pravo da pozivajući se na nekog svog imaginarnog prijatelja koji je navodno na nebu regulišem tuđe ponašanje, vodim netransparentne finansije, ne plaćam porez ili sistematski kršim brojne pisane zakone", kaže Baća.

Ideja o osnivanju prvog Udruženja ateista i agnostika u Crnoj Gori začeta je na društvenoj mreži Tviter. Kako je navedeno u jednom od saopštenja te grupe, Crnogorski ateisti namjeravaju da prate odnos crkve i države kroz poštovanje zakona.

Jezivo ogledalo materijalizma

Ko su prvi crnogorski ateisti, pitali smo Milicu Kovačević koja je jedan od osnivača budućeg udruženja:

"To je jedna grupa ljudi, ne tako mala. Već duže vrijeme preko socijalnih mreža ili u direktnim susretima lamentiramo nad očiglednom klerikalizacijom crnogorskog društva. Razgovaramo o tome kakav je status vjerskih zajednica, njihov odnos sa politkom, kako smo manjina, i kritikujemo. Negdje mislimo da je sazrio trenutak da nešto više uradimo od tih ličnih razgovora i pojedinačnih kritika", pojašnjava Milica Kovačević.

Njihova inicijativa izazvala je i negativne komentare koje su, kako kaže Milica, negdje i očekivali:

"To su oni ljudi patrijarhata i hetero normativa, sa nekim tvrdim nacionalističkim pozicijama sa teorijama zavjere po kojima smo mi komunisti, feministi, LGBT... Znači, mi smo sve ono što ne odgovara njihovom vrjednosnom sistemu i zbog čega ćemo gorjeti u paklu. No, to je sve ono na šta se računa, pogotovo u balkanskim društvima", dodaje.

Na posljednjem popisu stanovništva jedan i po procenat građana Crne Gore izjasnio se kao ateisti što je sa izuzetkom Makedonije, rekordan podatak u evropskim okvirima, posebno ako se ima u vidu ideološka prošlost države.

Ateisti u Crnoj Gori pojavljuju se u trenutku kada religija, ne samo ovdje nego i u regionu pa i u svijetu, doživljava svojevrsnu materijalizaciju koja sveštenike njihovoj pastvi više ne prikazuje kao isposnike već kao osobe koje voze skupe automobile, žive u vilama i uživaju u luksuzu.

No, kako ističe profesorica Božena Jelušić, iako takvu sliku današnje crkve vidi većina građana, vrlo je malo onih koji su spremni da joj zbog toga okrenu leđa.

"Zbog toga je moguće da postoje ljudi na čelu crkvenih organizacija, kao što je na primjer bio i Kačavenda, o čijoj smo kući, velelepnoj palatIe, malom Versaju, gledali i čitali u medijima, gdje imate da jedna stolica košta 20 hiljada eura. Imamo dakle takve ljude, a u isto vrijeme i Crkvu koja stoji iza načela po kojem je lakše kamili proći kroz iglene uši nego bogatašu da uđe u raj. Ljudi, međutim, i dalje vjeruju u takve ljude kao u prave dokaze postojanja smisla Boga i ne znam čega. Tako da ovo udruženje ateista i agnostika po meni paradoksalno rečeno može da postane udruženje 'najvećih vjernika', jer ono barem neće složno prihvatiti to jezivo ogledalo materijalizma kojim nas čelni ljudi crkve često zasipaju", zaključuje Božena Jelušić.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG