Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Građani tužili banke zbog kredita u „švicarcima“


Švicarski franak

Švicarski franak

U ime desetaka tisuća hrvatskih građana koje su krediti sa valutnom klauzulom u švicarskim francima - a zbog enormnog porasta vrijednosti franka - doveli na prosjački štap, zagrebačka odvjetnica Nicole Kwiatkowski upustila se u borbu Davida i Golijata protiv osam najvećih hrvatskih banaka, mahom u stranom vlasništvu.

Nevladine udruge „Franak“ i „Potrošač“ tuže ovih osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope.

„Tužbu temeljimo na tome da smatramo da su se banke netransparentno ponašale kada su potrošačima ponudile kredite u švicarskim francima, jer se radi o rizičnoj valuti – valuti koju Hrvatska narodna banka (HNB) ne štiti. HNB štiti kunu u odnosu na euro, a ne štiti je u odnosu na švicarski franak, i to po našoj ocjeni nije bilo pošteno prema potrošačima jer su oni ipak obični građani. Što se tiče promjenljive kamatne stope, radi se o tome da banka jednostranom odlukom tu kamatnu stopu mijenja, a vi nemate mogućnost na tržištu provjeriti osnovanost tog povećanja“, kaže Nicole Kwiatkowski.

Tužene su banke prva liga hrvatskog financijskog sektora - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Erste & Steiermärkische Banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP banka, Société Générale – Splitska banka i Volksbank.

Sa druge strane je potencijalno 100.000 korisnika kredita u švicarskim francima, od kojih je čak 75.000 korisnika stambenih kredita.

Robovanje kreditu

Predsjednica udruge „Franak“ Petra Rodik kaže nam da je pred 5 godina digla kredit za stan.Rata je tada bila 2650 kuna – oko 350 eura, sada je mjesečna rata 4200 kuna – oko 560 eura, a prošlo ljeto kada je tečaj „švicarca“ bio najjači mjesečna je rata bila 4700 kuna, dakle oko 630 eura. Zbog porasta tečaja „švicarca“ porasla je i glavnica, pa je ona sa 450.000 kuna porasla na gotovo 700.000 kuna, dakle gotovo 100.000 eura.

Petra Rodik

Petra Rodik

„To znači da ja prodajom stana nikako ne mogu pokriti taj dug i to je umjetno tečajno napuhan dug koji vas naprosto stavlja u poziciju da ste rob tog kredita i možete otplaćivati dok možete. Ako vam se slučajno desi da ostanete bez posla ili se razbolite, dolazite u situaciju da to više ne možete plaćati i banka vam tada pošalje raskid ugovora i ovrhu nad nekretninom. Ja na svu sreću nisam blizu takvoj situaciji, ali mnogi u Hrvatskoj – jesu!“, kaže Petra Rodik.

Zajednička nevolja okupila je korisnike kredita u „švicarcima“, pa svatko pridonosi svojim znanjem – tako primjerice kompjuteraši i informatičari pronalaze dokaze u prilog tužbi, a Petra Rodik, koja je po struci sociolog, napravila je istraživanje na 1320 korisnika kredita, većinom u „švicarcima“:

„Rezultati su pokazali da 10 posto ispitanika mjesečno izdvaja preko 100 posto ukupnog kućnog budžeta na kredite, a još dodatnih preko 20 posto mjesečno izdvaja više od tri četvrtine ukupnih mjesečnih primanja kućanstva, znači – ne jedne plaće, nego svih ukupnih primanja – samo na rate kredita! To su grozni brojevi nakon kojih se možemo s pravom zapitati – kako uopće ti ljudi i te obitelji preživljavaju?“

Preživljava se posuđivanjem, ali kako to ne može trajati vječno, ovrhe su sve češće. Istraživanje je pokazalo i da 30 posto ispitanika nije imalo mogućnost izbora pri odabiru valute za valutnu klauzulu, a isto toliki postotak ispitanika nije imao mogućnost birati banku.

Međutim, nisu samo 100.000 korisnika kredita u „švicarcima“ žrtve, podsjeća gospođa Rodik:

„Kada to pomnožite sa brojem članova kućanstva,dakle sa ljudima koji su izravno pogođeni ovim problemom, a onda i sa širim obiteljima koje su neizravno pogođene – to je onda ogroman broj ljudi i možemo se pitati - zbog čega nitko od hrvatskih vlasti ovo ne prepoznaje kao bitan problem?“

Tužitelji imaju rok od 2 mjeseca da dopune tužbu. Ako dobiju spor, to će onda biti temelj za sve korisnike kredita da tuže banke za isplatu razlike nastale zbog viših rata.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG