Dostupni linkovi

logo-print

Trgovina ljudima u BiH: Bez adekvatne reakcije vlasti


Jedna od kampanja borbe protiv trgovine ljudima u BiH, oktobar 2011.

Jedna od kampanja borbe protiv trgovine ljudima u BiH, oktobar 2011.

U posljednjih pet godina evidentirano je 150 žrtava trgovine ljudima, uglavnom maloljetnih državljanki BiH.

Jedna od njih je šesnaestogodišnja N. N., djevojka iz siromašne porodice koja je na prevaru iz BiH odvedena u Italiju i prodata. Punih deset godina prisiljavana je na prostituciju. Njeni vlasnici su se mijenjali, a život joj je pretvoren u pakao. Jedini spas bila je smrt, zabilježila je u svojoj pisanoj ispovijesti:

„Debeli čovjek kojeg su zvali Toni, prodao me u drugi grad. Bila sam u jednom noćnom baru plesačica i prostitutka. Do iznemoglosti. Stalno sam živjela u strahu da će me ubiti, jer su mi prijetili - ako se ikome požalim - da ću nestati. Iz bara sam prešla na ulicu. Moje tijelo bilo je isprženo čikovima cigareta, izrezano, uništeno. Željela sam umrijeti, a nisam imala hrabrosti oduzeti sebi život. Jedna ulična racija i mene je pokupila. Našla sam se u policijskoj stanici i potražila sam od njih pomoć.“

Pretpostavlja se da je broj žrtava trgovine ljudima u BiH veći.

Koordinatorica mreže Ring, saveza 12 bh. nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, Mara Radovanović ističe da je u praksi teško prepoznati žrtvu trgovine ljudima.

„Problem je u identifikaciji žrtava, što je taj postupak identifikacije sada takav da žrtva može biti identifikovana samo ako se ona lično obrati policiji ili centru za socijalni rad“, kaže Mara Radovanović.

Sigurne kuće za smještaj žrtava trafikinga postoje u svim većim gradovima u BiH. Tokom 2011. godine dva skloništa pod upravom nevladinih organizacija zbrinula su ukupno 21 žrtvu trgovine ljudima iz BiH, od kojih je 18 djece.

Iskustva većine žrtava uglavnom su ista, kaže izvršna direktorica nevladine organizacije „Žena BiH“ iz Mostara Azra Hasanbegović.

„Profil žrtve je uvijek isti. Žrtva je mahom iz siromašne porodice. Način vrbovanja je uvijek isti - to su poznate osobe koje ih na neki način privuku, ili ih čekaju ispred škole, ili ima šalju sms poruke, dolaze pred školu dobrim kolima, obećavaju im brak, obećavaju im novac. Kad žrtva upadne u taj krug, tu su droga, alkohol itd.“, navodi Azra Hasanbegović.

Posebno ugrožene Romkinje

Prema posljednjem izvještaju State Departmenta, Bosna i Hercegovina je izvor, destinacija i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu koji su izloženi trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.

Žrtve iz Bosne i Hercegovine odvode se u Azerbejdžan, Hrvatsku, te zemlje Evropske unije.

Koordinatorica mreže Ring Mara Radovanović ističe kako se najviše odvode maloljetne Romkinje:

„One su na posebnom udaru jer se zloupotrebljava romski običaj rane udaje, pa se djevojčice uz obećanje udaje za nekog tamo momka u Njemačkoj odvode, maloljetne djevojčice od 12 godina. A taj momak uopšte ne postoji, to je jedan put trgovine ustvari.“

Trgovina ljudima poprima novi oblik eksploatacije, naročito djece. Prema riječima direktorice udruženja „Budućnost“ iz Modriče Gordane Vidović, u porastu je broj
dječaka i djevojčica koje organizovane kriminalne grupe primoravaju na prosjačenje:

„Roditelji najčešće traže od svoje djece da zarađuju za njih, eksploatišu svoju djecu, koja im donose novac da bi oni trošili za neke svoje potrebe, najčešće za alkohol i cigarete. Ukoliko ne donesu, djeca dobijaju batine. Imamo situacije da kombijem dovoze ljudi djecu, obično kad je pijačni dan, u neko područje, da prose, traže novac, možda čak i kradu, ne znam. I oni ih kupe kombijem ponovo i vraćaju ih kućama“, kaže Gordana Vidović.

Kakav je odnos bh. pravosudnih institucija kada je u pitanju sprječavanje i prevencija trgovine ljudima najbolje pokazuju ocjene State Departmenta.

U posljednjem izvještaju američke vlade BiH je pala na niži nivo, jer državni sud tokom 2011. godine nije osudio niti jednu osobu za ovo teško krivično djelo.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG