Dostupni linkovi

logo-print

Bogati još bogatiji, trećina Crne Gore grca u siromaštvu


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Tačan broj siromašnih građana u Crnoj Gori nije poznat, niti koliko ljudi živi u zoni siromaštva, ali je poznato da ih je najviše na sjeveru države. Dok zvanična statistika kaže da oko devet odsto stanovništva živi ispod apsolutne linije siromaštva, zvaničnici smatraju da je trećina građana pogođena siromaštvom, a civilni sektor od Vlade traži konkretne mjere.

Siromaštvo samo po sebi, ocjenjuju stručnjaci, predstavlja "socijalnu isključenost", a to znači da pripadnici najugroženije populacije nemaju jednak pristup zapošljavanju, sistemu zdravstvene zaštite, obrazovanju.

Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić u Vladi Crne Gore kaže za RSE da je zabrinjavajući procenat stanovništva u državi u zoni siromaštva.

"Prema raznim osnovama socijalnog davanja u sistemu postoji oko 83.000 ljudi, a taj sistem je negdje tako koncipiran da se svi ti ljudi praktično drže ispod linije siromaštva i da negdje treba da nemate ništa da bi dobili suštinski ništa, odnosno nešto od čega teško da možete da preživite. Ako tome dodamo činjenicu da u sistem Ministarstva godišnje pristigne preko 180.000 zahtjeva, onda možemo da izvedemo zaključak – da se jedan zabrinjavajući procenat stanovništva, ovo su egzaktni podaci, nalazi ispod granice siromaštva", konstatuje Marić.

Apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznosi 186 eura, tako je još 2013. izračunao državni Zavod za statistiku Monstat, što znači da oko devet odsto stanovništva toliko novaca ima mjesečno na raspolaganju da preživi.

Iako istraživanja pokazuju da se taj negativan trend nastavlja i raste, Monstat od 2013. ne objavljuje podatke o liniji siromaštva.

Poražavajuće podatke primijetio je prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, a Crna Gora je uz Albaniju, navedeno je, vidjela najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.

Najugroženiji su nezaposleni, Romi, raseljena lica i dio penzionera sa najnižom penzijom od oko 100 eura, a to je oko 4.500 korisnika.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Ukupna stopa nezaposlenosti za prošli mjesec je preko 17 odsto, dok je prosječna crnogorska plata godinama unazad duplo manja od vrijednosti minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo.

Tako kaže statistika, a kako sve izgleda kada se brojke pretoče u svakodnevni život, priča nezaposlena Romkinja Fatima, samohrana majka troje maloljetne djece.

Ova Nikšićanka za RSE govori o neprestanoj borbi za golu egzistenciju domicilnih Roma. Od kada Fatima prima 192 eura nadoknade za majke, kaže da je sigurnija. Ali su i dalje više gladni nego siti, jer hrani sedmočlanu porodicu.

"Završila sam srednju trgovačku školu, ali niko neće Romkinju u prodavnici da vidi... Nit' sam imala priliku da me ikada zove Biro našega grada, bar jednom da su mi našli posao kao svima...", priča Fatima objašnjavajući razloge siromaštva njene porodice.

Njen desetogodišnji sin, dječak krupnih crnih očiju, kaže da rijetko dobija novac za užinu.

Fatima nam objašnjava da njena djeca nikada nijesu prosila novac da prežive.

"To mi se nikada nije dešavalo. Nijesam došla do te margine", pojašnjava ona.

Na pitanje od čega ona i njena porodica žive, Fatima odgovara: "Ono što nađemo nosimo i prodajemo kao otpad. A kad mi ljudi nešto poklone ili donesu od garderobe, ponesem pa prodam na buvljoj pijaci".

Siromaštvo prati generacije ljudi

Iz NVO "Banka hrane" koja od 2010. godine pomaže najugroženijim stanovništvu na osnovu rada na terenu, zaključuju da se siromaštvo već prenosi sa generacije na generaciju, a glavni uzrok je nezaposlenost.

Najugoženije su, prema njihovim analizama, samohrane majke, djeca, Romi, raseljena lica i penzioneri.

Posebno ih brine, kaže predsjednica Marina Medojević, to što država nema načina i mjere da se siromaštvu, u maloj zemlji kao što je Crna Gora, stane na put.

"Među siromašnim se nalazi veliki broj djece, znači najmanje 10 odsto do 15 odsto djece živi u siromaštvu. To siromaštvo je temelj njihovog razvoja i ono se prenosi iz generacije u generaciju. Mi iz 'Banke hrane' imamo primjere porodica gdje vidimo baku i deku, roditelje i njihovu djecu svi žive u siromaštvu. To je zabrinjavajuće. Posebno je loše to što ta djeca zaista osjećaju da su na margini", zaključuje Medojević.

Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić kaže da ljudi koji primaju socijalnu pomoć od tog novca ne mogu da prežive.

"Ima preklapanja. Naravno, mnogo ljudi koji su u sistemu traže i jednokratnu pomoć jer ne mogu od ovoga da prežive. Ali, očigledno je da se u zoni siromaštva, izvjesno možemo da kažemo, nalazi trećina crnogorskih građana", smatra ministar Marić.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG