Treba li kažnjavati „curenje“ informacija iz istraga
Zakon to brani, ali hrvatski mediji prepuni su detalja i iz najozbiljnijih i najtajnijih istraga o korupciji u vrhu vlasti i slično.
„Ne curi od nas“, kazao je državni odvjetnik Mladen Bajić.
„Ako je itko zbog toga frustriran i konsterniran, onda smo to mi u Državnom odvjetništvu, bez obzira što je percepcija u dijelu javnosti drugačija“, kazao je i podsjetio da se - nakon što oni dovrše istragu – svi dokumenti dostavljaju svim strankama u postupku.
„E sad ja vas pitam – kako tehnički riješiti problem kada imate 50 primjeraka spisa na svim mogućim adresana u republici Hrvatskoj, pa i šire?“
Nakon objavljivanja detalja iz jednog vrlo osjetljivog spisa, dio svjedoka koji još nisu svjedočili se povukao i odbio surađivati, kazao je Bajić, rekavši da bi oni – odavanjem informacija medijima – rezali granu na kojoj sjede.
Gordan Malić
Novinar „Jutarnjeg lista“ Gordan Malić, naš česti sugovornik oko istraga protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, kazao je pak kako je objavio mnogo informacija koje je dobio upravo od – Državnog odvjetništva.
Zakon priječi njihovo objavljivanje. Zašto ste ih objavili, pitali smo ga?
„Moj motiv je uvijek isti – javni interes! Dakle, postoje informacije koje zaslužuju da procure u javnost. O tome koje su to informacije – procjenjuje sama javnost. U slučaju da zakon krivo procjenjuje, treba mijenjati zakon. Ono što ne bi trebalo objaviti i što ja nikada nisam objavljivao je – sadržaj istraga koje su u tijeku“, kaže Malić.
On je dodao i kako je najviše informacija dobijenih od njih objavio ranije, dok je i samo Državno odvjetništvo bilo sprečavano u radu od strane tadašnjeg premijera Ive Sanadera:
„U tom slučaju uloga novinara je da pomognu istrazi i istražiteljima da pomognu da neke stvari iziđu van kako bi se pokrenule. Ali, u trenutku kada su njemu odriješene ruke kao sada, nema nikakve potrebe da novinari rade posao za državnog odvjetnika, bilo u njegovo ime, bilo u njegovom interesu. To je sigurno, a pogotovo ne da budu manipulirani od državnog odvjetnika.“
FBI kombinatorika
Bivši ministar unutarnjih poslova i socijaldemokratski saborski zastupnik Šime Lučin ponovio je za naš radio kako se lagano može spriječiti curenje informacija.
„Ova zemlja ima skupu, dobro opremljenu i u novu zgradu useljenu tajnu službu. Prema tome, mislim da oni za nekoliko dana - da ne kažem za nekoliko sati - mogu otkriti otkuda cure informacije. Međutim, meni se
"Možda bi trebalo razmisliti o promjeni Zakona o kaznenom postupku u onom dijelu gdje se definira i tretira tajnost istrage, odnosno do koje mjere istraga mora biti tajna, a do koje ne mora?", navodi Šime Lučin.
čini da to nije ključan problem. Jer, za razliku od onih koji bi zatvarali novinare i izdavače, ja ipak mislim da treba utvrditi interes javnosti. Možda bi trebalo razmisliti o promjeni Zakona o kaznenom postupku u onom dijelu gdje se definira i tretira tajnost istrage, odnosno do koje mjere istraga mora biti tajna, a do koje ne mora? Ili možda čak istraga ne mora biti tajna? Ima različitih primjera i možda bi konačni sud o tome trebala reći struka“, navodi Šime Lučin.
„Postojeći zakon polazi od toga da u prvom redu treba kažnjavati onoga koji odaje informacije, a u opisu posla svakog novinara je da objavi informaciju do koje dođe“, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski. On sugerira decenije staru 'FBI kombinatoriku':
„Svaki primjerak teksta označite sa specifičnim malim greškama u tipkanju nekih riječi, i onda točno znate otkuda je potekla informacija kojom netko barata... To se već davno moglo napraviti, ali to nitko neće napraviti zato što bi se - onda kada bi se to ustanovilo – morali okrenuti medijima i kažnjavati i njih, a ne samo one koji daju informacije van. A svakog se u ovoj zemlji može otjerati u zatvor – osim novinara!“
