Dostupni linkovi

logo-print
U svakoj knjižari, papirnici ili bolje snadbjevenoj novinarnici danas ćete naći izuzetan izbor predivno dizajniranih pisma i čestitki. No, i pored toga, pitanje je koliko ćemo ih često potražiti, osim čestitke koje obično predajemo uz poklon i to one na kojima je poželjna da već krasnopisaom prigodno stoji ispisna poruka u zavisnosti šta čestitamo, a mi samo dopišemo ime onoga kome je upućena i potpišemo je. Da je to uglavnom ovako, potvrđuje i podatak iz jedne od državnih pošta regiona, prema kojem ubjedljivo najveći broj pisma i čestitki šalju takozvana „pravna lica”, to jeste firme, ne pojedinci, to jeste mi lično nekom drugom.

Mi uglavnom danas šaljemo kratke SMS, mail, Facebook, Istigram ili Twitter poruke bez obraćanja pažnje na veliko ili malo slovo uz korištenje i kratica i tuđica. U istom gradu međusobno komuniciramo Skypeom ili FB, umjesto da ćaskamo licem u lice uz kafu u kafeu.

No moderna sredstva tehnologije takođe omogućavaju povezivanje, komunikaciju pa i viđenje onih koji su dugo fizički udaljeni jedni od drugih, te je veliko pitanje da li nas moderna sredstva komunikacije udaljavaju jedne od drugih ili zbližavaju. Družimo ili se više ili manje, jesmo li pismeniji ili nepismeniji, šta su prednosti, a šta mane, moderne komunikacije u temi sedmice.

Digitalna tehnologija i novi mediji, osobito internet i mobilni telefoni omogućuju ljudima široku komunikaciju koja nadilazi vrijeme i prostor. Brza je i učestala, ali jezički i sadržajno, reducirana i osiromašena - ocjenjuju sociolozi i komunikolozi u tekstu Ankice Barbir Mladinović Novi mediji suštinski osiromašuju komuniciranje.

Većina mladih ne vide u tome ništa loše i priznaju da češće komuniciraju putem Facebooka i SMS porukama, nego li uživo.

Od kada je kolega Dragan Marjanović u Sarajevu pod opsadom prvi put vidio laptop kod svoje koleginice iz Japana, prošla je 21 godina. Danas, u istom gradu razgovarali smo sa Sarajkom koja je zašla u sedmu deceniju, a svojim vršnjacima, ne baš vičnim radu na računaru, pomaže da reinstaliraju kompjuter. Mada je i dalje veliki broj penzionera u BiH koje moderna sredstva komunikacije previše ne interesuju.

Uz uobičajene primjedbe stručnjaka na račun osiromašivanja jezika i pismenosti, mnogima, posebno u BiH, koja ima brojnu dijasporu, Internet i Skype komunikacija zapravo omogućavaju kontakt sa najbližim, navodi Ivan Katavić u tekstu Nove tehnologije komunciranja u praktične svrhe.

Srbija je krajem devedesetih zaostajala u primjeni informacionih tehnologija i skoro „prespavala“ svjetski IT bum. Danas većina građana koristi savremena sredstva komunikacije dostupna u modernom svijetu.

Kako izgleda današnja komunikacija mladih u Srbiji te šta znače skraćenice VCRS, ŠK i slične, zašto bi pojedini zabranili Facebook, a drugi, iako smatraju da je pisanje pisma romantično i lijepo, radije koriste dva mobilna telefona i tablet - analizira Zoran Glavonjić u tekstu Komunikacija nekada i sada: Brzina je ključna reč.

Posljednjih godina se često može čuti da će Internet uništiti televiziju, ali je mnogo vjerovatnije da će globalna mreža samo uticati na njenu veću dostupnost jer umjesto isključivo na glomaznom TV aparatu, televizijski program je već sada moguće pratiti bilo gdje, preko mobilnih uređaja, tablet računara i telefona. Slično je bilo i kada je televizija nastajala.

Govorilo da će njen razvoj uništiti pozorište i film, a zna se da se ni to nije desilo. I danas se mogu čuti upozorenja, ali druge vrste - da moderna sredstva komunikacije imaju poguban uticaj na međusobne odnose, komunikaciju među ljudima i njihovu psihu. O tome da li se ekspanzija modernih sredstava komunikacije doživljava kao blagoslov ili prokletstvo u tekstu Esada Krcića Vode li moderna sredstva komunikacije socijalnom autizmu.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG