Dostupni linkovi

logo-print

Svezane ruke revizoru u BiH


Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Dok zemlje u regiji čine sve kako bi što prije ispunile uslove za pridruživanje EU, u BiH zakoni koji trebaju biti prilagođeni evropskim usvajaju se sa klauzulama koje su u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom. Dok je npr. susjedna Hrvatska izmijenila Ustav kako bi obezbijedila nezavisnost državnog Ureda za reviziju, u BiH su usvojene izmjene Zakona o ministarstvima kojim se Ured za reviziju BiH stavlja u ovisan položaj prema Vijeću ministara BiH.

Dok se predstavnici vladajućih struktura pravdaju da je posrijedi tehnička greška, stručnjaci kažu kako toliki nemar prilikom usvajanja zakona važnih za evropski put ne može biti samo greška - ima tu i zle namjere.

Parlament BiH usvojio je 2008. godine izmjene Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u kojima je i Ured za reviziju BiH pobrojan kao institucija koja odgovara Vijeću ministara, što im daje za pravo da u dogledno vrijeme imenuju čelne ljude i imaju politički uticaj na instituciju koja bi, prema evropskim standardima, morala ostati nezavisna, kaže generalni revizor BiH Milenko Šego.

„Kad bi se primijenio taj zakon, revizija bi praktično na nekakvim tipskim zapisnicima dostavljala izvijšeća izvršnoj vlasti. Izvršna vlast bi zapravo imenovala i razrješavala direktora, jer sad bi to bio direktor Ureda za reviziju po toj šemi upravnih organizacija, ne bi to više bio generalni revizor. Ured za reviziju bi izgubio na određeni način svoj legitimitet neovisne, vrhovne revizijske institucije i ne bi više imalo smisla obavještavati javnost, a mi prije svega postojimo da obavijestimo javnost putem parlamenta i putem medija kako i na koji način se troše javna sredstva“, kazao je Šego.

No, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti BiH kažu da je posrijedi tehnička greška koju je sada teško ispraviti, jer u Parlamentu nema političke volje za nove izmjene navedenog zakona.
Srđan Arnaut

Srđan Arnaut


Predlagač spornih izmjena zakona je Ministarstvo pravde BiH. Srđan Arnaut, koji je bio zamjenik ministra pravde u vrijeme donošenja ovih izmjena zakona, kaže kako je prijedlog prošao kompletnu parlamentarnu proceduru, a da niko nije primijetio grešku.

„U Ministarstvu pravde je napravljena greška. Spisak je povučen iz Ministarstva finansija na kojem su se našli svi korisnici budžeta, dakle različite uprave, agencije, komisije, uredi itd., ima ih oko 60, i prijedlog za izmjenu Zakona o ministarstvima, organima uprave i drugim organima i tijelima je otišao prema Vijeću ministara. Moram da kažem da je zakon prošao kroz sva tijela i u Ministarstvu pravde i u Vijeću ministara i u Parlamentu i, nažalost, ova greška nije uočena i zakon je kao takav usvojen“, rekao je Arnaut.

Halid Genjac koji je bio predsjedavajući parlamentarne Komisije za evropske integracije u prošlom sazivu Parlamenta za naš radio objašnjava kako je do toga došlo.

„Nažalost, prilično mehanički se tome pristupilo. Nakon toga je bilo nekoliko pokušaja i rasprava na tu temu, bilo je političkih otpora određenih političkih stranaka, bilo je pokušaja da se istovremeno riješi i pitanje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i pitanje Ureda za reviziju - i, da li zbog RAK-a ili zbog Ureda za reviziju, nisu prihvatili taj paket“, kaže Genjac.

Propust ili neznanje

Generalni revizor BiH Milenko Šego kaže kako su o ovom slučaju upoznate i međunarodne institucije i nada se da će se ovi propusti biti ispravljeni.

„Ostaje samo da se nadam da će neće doći do primjene ovakvog nakaradnog zakona. U tom smislu mi smo pokrenuli i inicijativu, što je bio i prijedlog strukovnih međunarodnih institucija, da se kod sljedećih izmjena i dopuna Ustava BiH revizija ugradi u Ustav kao neovisno tijelo. Vidjećemo kako će se to dalje odvijati. U susjednoj Hrvatskoj nije se moglo zatvoriti 32. poglavlje oko pristupa Hrvatske EU dok se Ured za reviziju Hrvatske nije uvrstio u Ustav. U BiH, sada zasigurno znam, neće moći biti otvoreno 32. poglavlje dok se uredi za reviziju ne ugrade u Ustav. Dakle, koliko svijet i međunarodne institucije gledaju na reviziju kao neovisnu instituciju iz te činjenice se jasno vidi“, smatra Šego.
Andy McGuffie

Andy McGuffie


Nezavisnost Ureda za reviziju, u sklopu javne finansijske kontrole, važan je uslov koji zemlja mora ispuniti u procesu evropskih integracija. U suprotnom, ne može biti garantovana pouzdana kontrola javnog finansijskog sistema, kao što je, recimo, zakonodavna usklađenost svih rashoda, upozoravaju iz Evropske komisije.

„Evropska unija 2010. i 2011. godine službeno je izrazila svoju zabrinutost jer obaveza vanjskog Ureda za reviziju da odgovara izvršnoj vlasti ometa nezavisnost Ureda. EU je pozvala BiH da izvrši nužne promjene relevantnog zakonodavstva kako bi bilo usaglašeno sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima. To pitanje će sigurno biti ponovo razmatrano u toku ovogodišnjeg pod-odborskog ciklusa sastanaka“, kaže portparol Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.

Vrstan poznavalac evropskog zakonodavstva, analitičar Zekerijah Smajić kaže kako ovaj primjer nije jedini, te da se nemaran odnos čelnih ljudi BiH spram ispunjavanja uslova za kandidaturu za EU ne može okarakterizirati samo kao tehnički propust ili neznanje.

„Naprosto čovjek ostane bez teksta kada vidi što se na najvišem nivou izvršne vlasti u BiH događa. Postavlja se pitanje ako Vijeće ministara radi sve protiv želje i stava i odluke, na kraju-krajeva, Evropske komisije, kao glavnog koordinativnog tijela svih politika EU, šta bi onda tek trebali i šta tek rade naše kantonalne vlade i šta rade općinska vijeća na nivou općina. Ovaj najnoviji primjer se fantastično uklapa u još jedan, jučerašnji (ponedjeljak), a to je da na nadležnoj komisiji na državnom nivou nije mogao dobiti saglasnost paket projekata BiH koji bi se finansirali stopostotno parama EU iz IPA fonda za 2012. i 2013. godinu. Da li je teško pogoditi koji projekti nisu prošli? Oni koji su strateški najvažniji za BiH. To su pravosuđe, transport i energetika. I kada čovjek ima na raspolaganju takve informacije, onda ne može biti drugog zaključka osim da se radi o lošim namjerama onih koji bi trebali da budu uzor svima“, ističe Smajić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG