Dostupni linkovi

logo-print

'Strateško' promišljanje: Odsustvo dugoročne vizije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Da li je Crna Gora društvo koje brižljivo planira budućnost i naredne korake, ili zemlja koja živi od danas do sjutra - zadužujući generacije koje dolaze, trošeći svoje resurse i povlačeći poteze čiji je cilj preživljavanje političkih elita, a ne dugoročni razvoj?

Crnogorska vlast je u izgradnju prve dionice autoputa ušla nazivajući taj projekat - poslom stoljeća. Jedna četvrtina te saobraćajnice, koja se uglavnom finansira kreditom ugovorenim sa Kinezima, koštaće poreske obveznike preko miljardu eura.

I dok vlast tvrdi da je taj posao razvojna šansa Crne Gore, iz opozicije, međunaordnih finajsijskih organizacija i stručnih krugova stižu upozorenja da zemlja ulazi u opasnu zonu zaduženja, da je vodi ka dužničkom ropstvu.

Primjedbe su i da ovako krupnom poslu nijesu prethodile ozbiljne analize, te da su i studije koje je vlast naručivala držane daleko od očiju javnosti.

Univerzitetski profesor Milenko Popović koji je oštro kritikovao odluku Vlade da uđe u ovaj posao kaže da je očigledno da živimo od danas do sjutra, u vremenu neizvjesnosti. Popović smatra da u Crnoj Gori, ka ni u susjednim zemljama, nema strategije razvoja.

"Mislim na strategiju razvoja kao na socijalnu, društvenu instituciju, a ne kao neki planski, zakonoski, ili drugi dokument, koji bi donijela vlada. Dakle, mislim na nešto što je nastalo kao rezultat demokratskog, društvenog razgovora i nešto u čemu svako može da razvije svoja očekivanja i napravi svoje planove, da se dakle inkorporira", ističe Popović.

Od kada je društvo doživjelo tranziciju iz jednopartijskog u više partijski sistem, ciklus življenja se pretvorio u najduži period od četiri godine, kaže univerzitetski profesor i istoričar Šerbo Rastoder.

Šerbo Rastoder

Šerbo Rastoder

"A to znači da su svi planovi, svi programi i sve vizije skoncentrisane na jedan izborni period. U društvu u kome dominira partitokratija to opet znači da je sve podređeno tome. Naravno,u takvim uslovima u kojima je bitna vlast a ne njen sadržaj i karakter, tepko je raditi na nečemu dugoročnom, nečemu što je strateški, što je priča na druge staze, iz razloga što ona po prirodi stvari ne daje odmah rezultate koji bi se mogli odmah iskoristiti u političkim kampanjama", tvrdi Rastoder.

Tako je, smatra Rastoder koji je blizu četiri decenije na Univerzitetu, u svim oblastima, pa i u visokom obrazovanju.

"Mi nemamo, bar što se tiče obrazovanja, nemamo strateški pozicioniranu viziju u kojoj će se stvarati naučni i svaki drugi podmladak koji bi bio nosilac tog procesa obrazovanja. Konkretno, na Univerzitetu imate slučaj da je došlo do zastoja u pdmlađivanju naučno-nastavnog kadra, a taj zastoj se pravda nedostatkom materijalnih sredstava. Takođe, nemamo projekciju razvoja nauke dugoročno sa stanovišta interesa društva i opet imamo projekte koji su kratkoročni i koji daju uspjeh u relativno kratkom vremenu", navodi Rastoder, te dodaje:

"Crna Gora je, između ostalog, usvojila preporuku da do 2020. Ima 40 odsto visoko obrazovanih ljudi. To je veoma impresivna statistička stavka, i kao takva zahtijeva osnovu na kojoj bi se mogla izgrađivati. Međutim, u principu taj procenat nije saglasan sa onim što je strateški razvoj društva. Zbog toga doplazite do paradoksalne činjenice da ti ljudi koji završe fakultet nemaju perspektivu i nemaju posao."

Mnogi su razlozi za ekspanziju zemalja bez strategije dugoročnog razvoja - od globalizacije do tehnološkog šoka, uslijed čega su mnogi ljudi postali višak, što je opet prouzrokovalo strahovit rast nejednakosti, smatra profesor Milenko Popović.

Kao rezultat globalizacije, smatra Popović, gotovo sve male države su postale klijenti centara moći, a u našem regionu su globalizacija i otvranje tržišta obavljeni na, kako kaže, brutalan način.

"Upravo onako kako je i Kina 1841. godine otvarana u Opijumskom ratu. U takvim uslovima supotstav

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore

ljeni su klijentski režimi i centrima moći odgovaraju odgovara jedno takvo stanje u kojima nemate satrategiju razvoja. Jer, takva jedna netransparentna situacija, a strategija razvoja podrazumijeva posvećenost i odgovornost vlasti, društveni razgovor koji je okrenut oko ključnih, a ne efemernih pitanja... To je jedno stanje i širenje neoliberalne ideologije u CG je opravdavanje ovog stanja netransparentnosti, u kome je moguća i ovako velika korupcija, i ovako velika nepravda, skandali...", riječi su Popovića.

Kada je nedavno obznanjeno da stanovnici Pljevalja udišu ekstremno zagađen vazduh, premijer Đukanović je izjavio da ova vlast nije mogla za četvrt vijeka riješiti sve nagomilane citiram viševjekovne probleme.

Sa druge strane Jelena Marojević iz Grin homa smatra da je odnos prema sličnim problemima u zemlji, koja se još početkom devedesetih na papiru proglasila ekološkom, jasan pokazatelj odsustva dugoročne vizije.

"Pa upravo na primjeru Pljevalja možemo vidjeti da smo društvo koje živi od danas do sjutra, i da kao i neke druge oblasati ekologija postaje aktuelna tek kada se pojave neki problemi", kaže Marojević.

Šerbo Rastoder smatra da sve ovo skupa mora biti povod za ozbiljnu društvenu raspravu i analizu.

"Da li je izborni ciklus mjera za trajanje života i rada jednog društva, ili bi trebalo promišljati dugoročnije i strateški mnogo ozbiljnije", zaključuje Rastoder.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG