Uhapšen predsjednik Suda Bosne i Hercegovine zbog prisluškivanja sudija, Ustavni sud BiH koji nije popunjen, pa ne može održavati redovne sjednice, pravosuđe koje prema ocjenama evropskih institucija nije nezavisno.
To je stanje u kojem se pravosuđe u Bosni i Hercegovini nalazi krajem 2023. godine.
Na kraju ove godine još jedna "mrlja" na rad bh. pravosudnih institucija dogodila se nakon što je uhapšen predsjednik Suda BiH Ranko Debevec. Optužen je da je zloupotrijebio položaj i dozvolio prisluškivanje sudija i tužilaca koji su radili na predmetima organizovanog kriminala.
Sve ovo se dešava tri mjeseca prije isteka roka u kojem Bosna i Hercegovina treba ispuniti 14 zadanih prioriteta EU da bi otvorila pristupne pregovore, a izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, koje bira sudije i tužioce, jedno je od njih.
Novembarske preporuke Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, navode da pravosuđe nije napredovalo po pitanju nezavisnosti i nepristrasnosti, te da se situacija pogoršava.
Pravosuđe kao 'gorući problem'
Za Transparency international BiH jedini izlaz je lustracija u ovoj oblasti.
"Gdje bi svi nosioci pravosudnih funkcija bili preispitani, prošli bi kroz detaljne provjere", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Damjan Ožegović iz ove organizacije.
On ocjenjuje da je pravosuđe gorući problem BiH, da zahtjeve Evropske komisije nije moguće ispuniti ni u nekom dužem periodu, te da je zato lustracija u pravosuđu "jedino rješenje".
Ističe da su prošle četiri godine od izvještaja u kojem je u svom specijalnom izvještaju, objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, evropski izvjestilac Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe) ocijenio kako je nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni problem Bosne i Hercegovine.
Pribe je ocijenio i da je nedostatak povjerenja u pravosuđe posebno izražen u pitanju VSTV, na koji građani i članovi pravosudne zajednice često gledaju kao na centar moći bez odgovornosti, u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja.
"Pitanje je koliko još moramo čekati da bi se provjerili imovinski kartoni, ili da se pojača integritet, nezavisnost, transparentnost", kazao je Ožegović.
Pojašnjava da bi proces lustracije počeo od provjeravanja imovinskih kartona.
"Zatim njihove kompetencije, i ono što je najvažnije, treći stub provjera bi bila provjera njihovih pozadinskih veza, budući da su ozbiljne indicije, ozbiljne sumnje da su mnogi nosioci pravosudnih funkcija povezani sa nekim drugim strukturama koje vuku konce, bile to političke, kriminogene, ili neke treće strukture", upozorava Ožegović.
Nosioci pravosudnih funkcija na 'crnoj listi' SAD
Kakvo je stanje u bh. pravosuđu možda oslikava i to što je tužiteljka državnog Tužilaštva, Dijana Kajmaković, završila 26. septembra prošle godine na "crnoj listi" američkog Ministarstva finansija.
Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) ovog ministarstva je stavila Kajmaković na listu sankcionisanih osoba, zato što "kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u BiH", kako je tada saopšteno.
Stavljanje na listu znači zabrana putovanja u SAD, blokadu njihove imovine u SAD, i zabranu američkim kompanijama i institucijama da sarađuju sa njima bez posebne dozvole.
Za Kajmaković su naveli da je primjer korumpiranog državnog tužioca, povezanog sa kriminalnim organizacijama.
Bivša glavna državna tužiteljka, Gordana Tadić, je pod sankcijama OFAC od aprila 2022. godine.
U obrazloženju sankcija navedeno je da je "koristila svoj položaj za promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja".
Ona je sa ove funkcije smijenjena u septembru 2021. zbog disciplinskih prekršaja.
Njeni prethodnici na mjestu glavnog državnog tužioca, Marinko Jurčević, Milorad Barašin i Goran Salihović, završili su svoje mandate ostavkama ili suspenzijama zbog istraga ili suđenja.
Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS BiH je pod sankcijama od januara 2022., dvije godine nakon odlaska sa funkcije, zato što je "učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korišćenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi".
On je podnio ostavku 2020. godine, nakon što se našao u središtu afere sa snimkom na kojoj navodno razgovara sa bivšom članicom VSTS o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.
Blokade rada Ustavnog suda BiH
Ustavni sud BiH trenutno ne može održavati sjednice redovno ni raditi u punom sastavu, zbog političkih blokada u oba entiteta.
Ne razmatra desetke apelacija koje su uputili građani, jer nedostaje troje sudija, pa ne može održavati redovne sjednice.
Kako je ranije saopšteno iz ove institucije, predmete rješavaju isključivo na plenarnim sjednicama, i to one za koje ocijene da su hitni.
Sud je inače sastavljen od devet osoba – troje sudija stranaca (iz zemalja koje se ne graniče sa BiH), te šest domaćih sudija, od kojih četiri bira Predstavnički dom Federacije BiH, a dva Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).
Dok nedostatak političkog dogovora blokira izbor novog sudije u parlamentu FBiH, NSRS nije ni razmatrala imenovanje sudija koji nedostaju, a to zakonodavno tijelo je u junu donijelo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog bh. entiteta.
Zakon je poništio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), a zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona, protiv entitetskog predsjednika Milorada Dodika započet je proces pred Sudom BiH.
Dodik i ostali politički lideri u RS žele da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, koji bi propisao da u ovo pravosudno tijelo više neće biti birane strane sudije.
'Nema napretka u nezavisnosti pravosuđa'
EK je u izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine navela da "izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite".
"U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija", ističe se u izvještaju.
Dodaju da postoje znaci pogoršanja stanja, da su potrebne "hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe", jer "loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala".
Za EK je sporno i što je Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, pozvala sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprimjenjivanje odluka ove institucije, "dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje".
Podsjećaju da tek treba biti podnesen na usvajanje nacrt zakona o spriječavanju sukoba interesa, koji će biti u skladu sa evropskim standardima.
"Iako je podignut jedan broj optužnica u predmetima korupcije na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) su i dalje minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja", navode iz EU.
Evropska unija je u prethodnim godinama konstantno ulagala u bh. pravosuđe.
Kako je tokom septembra rečeno za RSE iz Delegacije EU u BiH, obnova i modernizacija više od 30 sudova i tužilaštava širom zemlje u prethodnih pet godina je pomognuta sa 28 miliona evra.
U istom periodu, kroz projekat "EU4Justice" izdvojeno je 4,5 miliona evra za podršku profesionalizmu u pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno 3,3 miliona za usklađivanje bh. pravosudnog sistema sa pravnom stečevinom EU.
Facebook Forum