Dostupni linkovi

logo-print

Srpsko narodno vijeće: Lintine najave širenje panike


Red za prijavu boravka pred konzulatom Hrvatske u Beogradu, prosinac 2014, ilustrativna fotografija

Red za prijavu boravka pred konzulatom Hrvatske u Beogradu, prosinac 2014, ilustrativna fotografija

Širenje panike bez potrebe – tako u Srpskom narodnom vijeću (SNV) u Zagrebu kvalificiraju upozorenja predsjednika Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodraga Linte o velikim negativnim posljedicama po izbjegle hrvatske Srbe aktualnog brisanja iz evidencije prebivališta. Radi se o zakonu s kraja 2012. godine koji je, nakon odgoda na traženje SNV-a, stupio na snagu.

Srpsko narodno vijeće upozorava da su izjave predsjednika Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodraga Linte da su golema većina od preko 250.000 osoba brisanih iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj - Srbi, i da će zbog toga ostati bez imovine u Hrvatskoj i bez hrvatskog državljanstva – širenje panike bez ikakve potrebe. Za naš radio govori voditeljica pravne službe Srpskog narodnog vijeća Tatjana Spasojević Vukobratović.

„Nisu sada izbrisani svi Srbi ni većinom Srbi – prvo to nije točno. Nisu takve brojke kakve on iznosi. Mislim da je ovo širenje panike bez potrebe, posebno što se tiče imovinskih prava i prava na državljanstvo. Niti gubite imovinska prava niti se gubi državljanstvo.“

O čemu se radi? Pred više od dvije godine, 24. prosinca 2012. godine, izglasan jezakon kojim je Hrvatska željela konačno srediti svoje biračke popise, i prvi korak je bio – srediti evidenciju prebivališta. Nakon dvije godine odgode primjene, zakon je 31. prosinca 2014. stupio na snagu i 3. veljače ove godine iz evidencije prebivališta izbrisano je 254.222 ljudi koji nisu iznova prijavili prebivalište.

Prebivalište su po tom zakonu trebale izgubiti osobe koje nikada nisu imale hrvatsku osobnu iskaznicu, kao i oni kojima je ona istekla, a nisu izvadili novu.

„Znači, istekla im je više od 15 dana. Oni su mogli u ovom periodu od godinu, pa sad još jednu godinu, dakle - dvije godine da produže osobnu iskaznicu bez da snose ikakve prekršajne sankcije. Mi smo tražili produženje roka krajem 2013. godine i dobili smo godinu dana. U tih godinu dana smo intenzivno radili na tome da informiramo građane i mislim da smo se stvarno puno angažirali, ali evo – rezultati baš nisu najbolji i dosta je ljudi ostalo koji to nisu uspjeli regulirati. Velim – različiti su razlozi – što jer su čekali zadnji čas, pa onda više nisu stigli, a bilo je i neusklađene prakse kod hrvatskih vlasti“, kaže Tatjana Spasojević Vukobratović.

Naime, hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva primjerice u Srbiji tražila su od izbjeglih građana srpske nacionalnosti mnogo više dokumenta nego policija u Hrvatskoj, pa ih je mnogo bilo odjavljeno.

Treća kategorija koja je sada izbrisana iz evidencije prebivališta su oni koji su bili prijavljeni na adresama sa kućnim brojem „b.b.“ ili nula, što se tumačilo kao fiktivno prijavljivanje prebivališta.

„Negdje vam je bilo 'nula', a negdje 'b.b.' I sada netko ima važeću osobnu iskaznicu s takvom adresom, dolazi više od 3 mjeseca godišnje u Hrvatsku, dakle smatra se da ovdje živi. Ali i on je isto bio dužan da tu osobnu promijeni! Ako je još ona trajna osobna iskaznica – na kojoj ne piše rok do kada vrijedi - on misli da ne treba ništa, ali je trebao. Znate da je zadnjih možda mjesec dana – ali ne i ranije – Ministarstvo unutarnjih poslova kombijima išlo po selima i ruralnim sredinama Dalmacije i Like i od kuće do kuće informiralo ljude o tome. I oni su u kombiju odmah mogli da dadu svoje podatke i otisak prsta i da promene te osobne iskaznice. Jer katastarski je sada sve riješeno – sve kuće imaju brojeve. Znači – to su tri kategorije ljudi.“

Prebivalištem se ne gubi državljanstvo, ponavljaju u Srpskom narodnom vijeću, dakle ni hrvatski pasoš.Također, niti prebivalište niti državljanstvo nisu uvjet za posjedovanje nekretnina u Hrvatskoj. A što se tiče panike da će u Hrvatskoj biti uveden porez na drugu nekretninu, pa da će mnogo izbjeglih Srba zbog nemogućnosti da plaćaju taj porez ostati bez svoje djedovine - uvođenje poreza na drugu nekretninu je bilo samo još jedno od izbornih obećanja, koje se, kao ni mnoga druga izborna obećanja, nije ostvarilo. Nije napisan ni prijedlog zakona koji bi to regulirao, pa – o tom – po tom.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG