Dostupni linkovi

Slalom Srbije i Gasproma kroz sankcije Rusiji


Tona "brent" nafte na svetskim berzama trenutno je oko 97,5 dolara. Posle invazije Rusije na Ukrajinu i pojave energetske krize u Evropi Srbija je ograničila cene benzina i evrodizela.
Tona "brent" nafte na svetskim berzama trenutno je oko 97,5 dolara. Posle invazije Rusije na Ukrajinu i pojave energetske krize u Evropi Srbija je ograničila cene benzina i evrodizela.

Osmi paket sankcija Evropske unije (EU) Rusiji, iz kog nisu izuzeti Srbija i Zapadni Balkan, usložio je poslovanje Naftne industrije Srbije (NIS) koja je većinski u ruskom vlasništvu.

Ključno pitanje za energetsku sigurnost Srbije sada je odakle će od decembra nadoknaditi uvoz ruske nafte koja je od invazije Rusije na Ukrajinu činila 30 do 50 odsto ukupnog uvoza.

"Sirovu naftu nabavljaćemo od drugih snabdevača na tržištu", saopštila je 8. oktobra potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Po podacima Ministarstva rudarstva i energetike (MRE), oko 80 odsto nafte koja se u motorna goriva prerađuje u Rafineriji Pančevo poreklom je iz uvoza, dok je 20 odsto "velebit" nafta iz domaćih nalazišta na severu zemlje.

Najveći deo kupovine, najčešće 2/3, čini nafta iz Iraka "kirkuk", nazvana po gradu i nalazištu na severu te zemlje. Trećina sirovine koja stiže u Srbiju uglavnom je proizvedena u Rusiji i Kazahstanu, malim delom u Norveškoj.

"Ako ne budemo mogli da koristimo rusku naftu, drugu ćemo morati da plaćamo 20 odsto skuplje. U pitanju su stotine miliona evra", rekla je 7. oktobra Televiziji Hepi premijerka Ana Brnabić.

Mogućnosti za nabavku nafte otežava i odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK i Rusije da od novembra proizvodnju smanje za dva miliona barela dnevno, što utiče na rast cene.

Tona "brent" nafte na svetskim berzama trenutno je oko 97,5 dolara. Posle invazije Rusije na Ukrajinu i pojave energetske krize u Evropi Srbija je ograničila cene benzina i evrodizela.

Ruska državna kompanija Gasprom (Gazprom) i njena firma Gasprom Njeft (Gazprom Neft), koje imaju većinski paket akcija u Naftnoj industriji Srbije, promenom udela u vlasništvu NIS-a početkom maja prilagodili su poslovanje novim okolnostima nakon uvođenja dodatnih sankcija EU Ruskoj Federaciji zbog invazije Rusije na Ukrajinu koja je počela 24. februara.

Gasprom Njeft je pod evropskim i američkim sankcijama, pa mu je onemogućen pristup tržištu EU i SAD, dok najveći svetski proizvođač gasa Gasprom nije obuhvaćen embargom.

Nafta iz Norveške i sa Mediterana

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 8. oktobra na konferenciji za medije u Beogradu da će Srbija sa Kinom i Indijom razgovarati o izgradnji rafinerije.

"Naftu možemo da uvozimo i iz Irana i Venecuele, ali tek kada budemo imali još jednu rafineriju", dodao je Vučić.

Pretpostavka je da bi NIS od istih zemalja kod kojih je do sada kupovao mogao da poveća porudžbine za količinu koja se odnosila na rusku naftu "ural", nazvanoj po ruskoj regiji u kojoj se eksploatiše.

Procene Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) su da će zemlje Zapadnog Balkana zbog sankcija na rusku naftu, iz kojih su do sada bile izuzete jer nemaju morske rute snabdevanja, moći da nabavljaju sa drugih destinacija.

"NIS može da kupi i druge nafte na Mediteranu", rekao je sekretar UNKS Tomislav Mićović 7. oktobra za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Aleksadar Vučić, predsednik Srbije, najavljuje razgovore sa Kinom i Indijom o izgradnji rafinerije. Zorana Mihajlović, ministarka energetike, podvlači da su "sve opcije" moguće u nastojanju Srbije da obezbedi naftu. Na fotografiji Vučić i Mihajlović, u prisustvu kineske ambasdorke u Srbiji Čen Bo, pozdravljaju se prilikom početka radova na putu Lakovac-Iverak, u centralnoj Srbiji, 17. juna 2020.
Aleksadar Vučić, predsednik Srbije, najavljuje razgovore sa Kinom i Indijom o izgradnji rafinerije. Zorana Mihajlović, ministarka energetike, podvlači da su "sve opcije" moguće u nastojanju Srbije da obezbedi naftu. Na fotografiji Vučić i Mihajlović, u prisustvu kineske ambasdorke u Srbiji Čen Bo, pozdravljaju se prilikom početka radova na putu Lakovac-Iverak, u centralnoj Srbiji, 17. juna 2020.

Ministarstvo rudarstva i energetike navelo je za RSE da su sve opcije otvorene.

"Koja će to nafta biti isključivo zavisi od uslova na tržištu. Osim 'kirkuka' do sada je prerađivana i sirova nafta iz Nordijskih zemalja", saopštilo je MRE.

U slučaju manjka naftnih derivata, Srbija se prethodnih decenija oslanjala na uvoz benzina i dizela iz Mađarske, Rumunije, Bugarske, Slovačke, Austrije.

Jadranski naftovod ključan

Ruska i ostala sirova nafta koju Srbija kupuje u rafineriju u Pančevu uglavnom dolazi Jadranskim naftovodom JANAF preko Hrvatske. Po dolasku brodskim tankerima, dalje se za Srbiju transportuje cevovodom od hrvatske luke Omišalj na Krku.

Hrvatska je članica Evropske unije i ukoliko EU u decembru potvrdi odluku da zemlje Zapadnog Balkana više nisu izuzete od embarga na rusku naftu, ona više neće moći da stiže JANAF-om.

Ministarstvo energetike Srbije saopštilo je da je na snazi dogovor da ruska nafta tim putem može da prolazi do početka decembra.

Ukupan ugovoreni transport sirove nafte za Srbiju ove godine je 3,2 miliona tona, što je 17 odsto kapaciteta tog cevovoda čije korišćenje Beograd godišnje plaća do 48 miliona evra.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio je 6. oktobra, tokom osnivačkog samita Evropske političke zajednice u Pragu, da je Hrvatska odgovorna što Srbija nije izuzeta od sankcija na uvoz sirove nafte iz Rusije, te da transport JANAF-om više nije pouzdan.

Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković tada je rekao da je u pitanju odluka EU i da Srbija preko Hrvatske ne može da uvozi samo rusku naftu.

Ministarstvo rudarstva i energetike navelo je da će nafta do Rafinerije Pančevo i ubuduće biti dopremana JANAF-om.

"Osmim paketom sankcija Evropske unije nema ograničenja za transport tim naftovodom, osim nafte ruskog porekla", saopštilo je MRE za RSE.

U odgovoru se dodaje da Srbija ima vlasništvo nad delom JANAF-a koji prelazi preko njene teritorije, nad kojim ima i upravljačka prava.

Kompanije Gasprom i Gasprom Njeft do objavljivanja teksta nisu odgovorile na pitanja RSE u vezi sa ovom temom.

Prioritet spajanje na "Družbu"

Vlasti u Budimpešti saopštile su 10. oktobra da su Srbija i Mađarska dogovorile izgradnju cevovoda koji bi Srbiji omogućio snabdevanje "jeftinijom 'ural' naftom" priključenjem na naftovod Družba.

"Trenutno se snabdevanje naftom uglavnom odvija preko naftovoda kroz Hrvatsku, ali je malo verovatno da će to biti moguće u budućnosti zbog sankcija koje su usvojene", napisao je portparol Vlade Mađarske Zoltan Kovač 10. oktobra na Tviteru.

Mađarska, koja se kao i Srbija najvećim delom oslanja na snabdevanje ruskom naftom i gasom, podržala je poslednji paket sankcija Rusiji.

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije prethodno je saopštilo da u planu ima diverzifikaciju ruta snabdevanja, te su investicionom planom definisani alternativni dotoci sirove nafte povezivanjem na naftovod "Družba" i izgradnjom konekcije sa Mađarskom.

"To bi značilo i mogućnost da se Srbija snabdeva i samo ruskom naftom", rekao je Raša Kojčić, pomoćnik ministarke rudarstva i energetike, saopštilo je MRE 7. oktobra.

Naftovod "Družba" (Prijateljstvo) od 4.000 kilometara najduži je u svetu, ide od Tatarstana u Ruskoj Federaciji do Nemačke, prolazi preko Ukrajine i Slovačke do severnog suseda Srbije Mađarske, odakle se jedan od njegovih krakova spušta do Rafinerije Sisak u Hrvatskoj kroz koju prolazi JANAF.

MRE je predvidelo dve opcije spajanja sa "Družbom" preko Mađarske. Prva je izgradnja naftovoda dugačkog 128 kilometara od Pančeva u blizini Beograda do Segedina na krajnjem jugu Mađarske. Druga je izgradnja naftovoda od 400 kilometara od Novog Sada do Sazhalombata (Szazhalombatta) nedaleko od mađarsklog glavnog grada Budimpešte. Najavljeno je da je za relizaciju ovih projekata potrebno dve godine.

U državnim planovima, kako je saopštio predsednik Aleksandar Vučić 8. oktobra, je ulaganje 12 milijardi evra u energetsku infrastrukturu u narednih šest godina.

Državnim Energetskim bilansom za 2022. predviđen je uvoz 3.234 miliona tona sirove nafte, 18 odsto više nego prethodne godine, dok je iz domaće proizvodnje planirano 0,821 miliona tona. Naftni derivati Srbiji su mahom potrebni za potrebe drumskog transporta, jer na saobraćaj ide oko 80 odsto količina benzina i dizela proizvedenih u Srbiji.

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je 8. avgusta za RSE da je ukupan obim prerade sirove nafte i poluproizvoda u prvom polugodištu ove godine bio 2,104 miliona tona, što je 23 odsto više nego u prvih šest meseci prošle godine. Istovremeno, obim prometa porastao je 18 odsto i iznosio 2,088 miliona tona.

Preventivna promena vlasništva

NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta (50 odsto) i njene krovne kompanije Gasprom (6,15 odsto), 29,87 odsto poseduje Republika Srbija, dok su ostale akcije u vlasništvu građana i drugih manjinskih akcionara. NIS je jedina energetska kompanija u Srbiji koja ima dozvolu za eksploataciju nafte.

Posle ruskog napada na Ukrajinu 24. februara, u maju je došlo do promene vlasničke strukture kompanije NIS kako bi izbegla EU sankcije.

Do tada većinski vlasnik, sa 56,15 odsto, Gasprom Njeft preventivno je prodao 6,15 odsto akcija svojoj matičnoj kompaniji Gasprom i tako obezbedio preduslove za nastavak funkcionisanja na tržištu.

"Nema suštinskih promena. To je urađeno zato što je Gasprom Njeft pod sankcijama, a Gasprom nije", rekao je šef države Aleksandar Vučić 8. maja na konferenciji za štampu u Predsedništvu.

Ruskoj kompaniji Gasprom, koja prirodnim gasom snabdeva zemlje Evropske unije među kojima je najveći potrošač Nemačka, Brisel nije uveo sankcije.

O promeni vlasničke strukture NIS-a spekulisalo se od marta, posle najave JANAF-a da će transport ruske nafte preko Hrvatske do Srbije biti obustavljen.

Promenom u vlasničkoj strukturi stvoreni uslovi za nastavak normalnog funkcionisanja srpskog tržišta, jer je NIS najveći snabdevač Srbije naftnim derivatima.

Pod istragom poslovi u Rumuniji

Zemlje Evropske unije u kojima većinski ruska kompanija NIS posluje su Rumunija i Bugarska. Upravo u Rumuniji, početkom oktobra Rumunska Uprava za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) saopštila je je podnela optužnicu protiv četiri osobe zaposlene u multinacionalnoj kompaniji zbog sumnje da su firmi iz istog konzorcijuma u Srbiji slale podatke o mineralnim rezervama Rumunije.

Istog dana mediji su objavili ulazak policije i tužilaca u sedište NIS Petrola u Temišvaru, ćerke kompanije NIS, koja je većinski u ruskom vlasništvu.

Taj slučaj pokazao je da Srbija plaća cenu bliskosti sa Rusijom, rekao je Branimir Jovanović, sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (Institute for International Economic Studies WIIW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Odnosi između Evropske unije i Rusije sve su napetiji, dok Rusi za svoje ciljeve i interese koriste situaciju da imaju firmu koja je registrovana u Srbiji. I Srbija je tu na neki način kolateralna šteta", rekao je Branimir Jovanović 4. oktobra za RSE.

NIS Petrol bavi se istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, u Rumuniji je registrovan i za trgovinu električnom energijom.

Rusija vlasnik NIS-a od 2008. godine

Iako je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija nije uvela sankcije Moskvi zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Od tada je zvanični Beograd u Ujedinjenim nacijama (UN) podržao rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu, zahtev za prekid rata i isključivanje Rusije iz Saveta za ljudska prava (UNHRC).

Jedan od glavnih argumenata Beograda je da Rusija, koja ima pravo veta u Savetu bezbednosti UN, čuva Srbiju od eventualnog prijema Kosova u svetsku organizaciju i konačnog priznanja kosovske nezavisnosti.

Istu argumentaciju, "da će Rusija sačuvati Kosovo u sastavu Srbije", koristila je srpska Vlada pod vođstvom Vojislava Koštunice kada je NIS za 400 miliona evra prodala ruskom Gaspromnjeftu 2008. Iste godine Kosovo je zvanično proglasilo nezavisnost.

Naftna industrija Srbije najvećim delom posluje u Srbiji. U Bosni i Hercegovini radi istraživanja nafte i gasa, gde ima i 38 benzinskih stanica. U njegovoj mreži u Bugarskoj su 34 pumpe, kao i skladišni kapacitet u Kostinbrodu. NIS u Angoli posluje od 1980, gde je pet godina kasnije započeo eksploataciju nafte. Od tada je NIS proizveo više od 4,2 miliona tona "crnog zlata" na koncesionim nalazištima Angole.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG