Dostupni linkovi

logo-print

Sporazumi o granici: Početak nove ere u odnosima u regionu


Crnogorski predsjednik Filip Vujanović, austrijski predsjednik Hajnc Fišer i član Predsjedništva BiH Dragan Čović u Beču

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović, austrijski predsjednik Hajnc Fišer i član Predsjedništva BiH Dragan Čović u Beču

Crna Gora i BiH potpisale su u Beču sporazum o razgraničenju, a tom istorijskom događaju, potpisivanju prvog takvog sporazuma između država nastalih raspadom Jugoslavije prethodilo je potpisivanje ugovora o granici Crne Gore sa BiH. Iako su stručni timovi bez sporenja utvrdili buduće granice između dvije države, cijeli proces nije prošao bez političkih trzavica.

Sporenja oko granica su 90-ih dovela do krvavih ratova i razaranja, a danas u Beču države nastale raspadom Jugoslavije ispisuju novu stranicu u međusobnim odnosima i afirmišu dijalog.

Za prostor bivše države pitanje granice je uvijek bilo i ostalo vrlo osjetljivo i time je značaj današnjeg potpisivanja sporazuma između Crne Gore i BiH i Crne Gore i Kosova u Beču još veći, kaže za RSE bivši ambasador u Zagrebu Branko Lukovac.

To će, kako kaže dati novi, snažan podsticaj razvoju dobrosusjedskih odnosa u regionu.

„Činjenica da Crna Gora, BiH i Kosovo kao prve države rješavaju to pitanje govori sa jedne strane o složenosti tog procesa i sa druge strane o važnosti ne samo za naše međusobne odnose nego i za sadašnje stanje u regionu i za njegovu budućnost“, ocjenjuje Lukovac.

Bečki sporazum nije važan samo za Balkan nego i cijelu Evropu, ističe Lukovac:

„Kao primjer i kao podsticaj drugima da se takve stvari rješavaju. Znamo koliko je taj spor između Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva i razgraničenja na moru uticao na to da Slovenija po prvi put iskoristi veto i u jednom trenutku zaustavi ulazak Hrvatske u EU. Jednostavno, nije povoljno za EU da države kandidati ulaze u taj savez sa bagažom, odnosno takvim neriješenim pitanjima“, kaže Lukovac.

Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u maju prošle godine u Sarajevu, usaglasile i parafirale dokumenta u vezi sa granicom.

No, nakon što su dvije vlade u junu, odnosno u novembru, utvrdile predlog ugovora o državnoj granici, uslijedila je rezolucija poslanika Denisa Bećirovića koji je tražio poništenje tog predloga i kako je isticao – vraćanje Sutorine u sastav BiH.

U pitanju je bilo sedamdesetak kvadratnih kilometara današnje teritorije Crne Gore.

Zbog sporenja oko Sutorine crnogorski predsjednik Filip Vujanović nije odobrio odlazak novog ambasadora Crne Gore u Sarajevo. No, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odbacio rezoluciju O Sutorini, potvrđujući time da taj pojas ostaje u sastavu Crne Gore, Vujanović je potpisao je ukaz o postavljanju Milana Lakića za ambasadora u Bosni i Hercegovini.

Bez negativnih reakcija nije moglo da prođe ni pitanje razgraničenja Crne Gore sa Kosovom.

Vlada u Prištini usvojila je početkom avgusta Izvještaj Državne komisije za razgraničenje o graničnoj liniji sa Crnom Gorom, u kojem je u potpunosti poštovana granica utvrđena ustavom iz 1974. godine.

Pozivajući se upravo na Ustav iz 1974, lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj tražio je zaustavljanje razgraničenja, jer smatra da će dio teritorije Kosova neosnovano pripasti Crnoj Gori.

Potpisivanje sporazuma o razgraničenju sa Kosovom nailazi i na oštre reakcije dijela opozicije u Crnoj Gori. Milan Knežević iz Demokratskog fronta tim povodom za RSE kaže da je u pitanju veleizdaja interesa Crne Gore i Srbije.

„Smatram da je potpis o takozvanom razgraničenju Crne Gore sa takozvanom državom Kosovo još jedna od istorijskih sramota zvanične Crne Gore kojom se zabija nož u leđa bratskoj Srbiji i to u trenutku kada se Srbija kroz briselske pregovore bori za minimum funkcionisanja Srba na području Kosova i Metohije. Nakon priznanja takozvane države Kosovo i proglašenje Hašima Tačija za počasnog građanina Ulcinja, ovaj posljednji akt je akt veleizdaje interesa i Crne Gore i interesa Srbije“, komentariše Knećžević.

Nakon potpisivanja sporazuma sa BiH i Kosovom, Crnoj Gori ostaje da slične sporazume potpiše i sa Srbijom sa Hrvatskom. Dok sa Srbijom ne bi trebalo da bude problema, zvanična Crna Gora će sa Hrvatskom morati da rješava pitanje Prevlake.

Privremeni režim upravljanja tim poluostrvom kod Herceg Novog uspostavljen je Protokolom iz 2002. godine. Crna Gora i Hrvatska su ranije više puta zvanično saopštile da se poštuje Protokol o privremenom režimu na Prevlaci i da su obje zemlje spremne, ako spor ne riješe međusobno, da to pitanje prepuste međunarodnoj arbitraži.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG