Dostupni linkovi

logo-print

Sindikalno organizovanje u Srbiji i Hrvatskoj


Ivan Radenković (L), Boško Petrov, Teodor Celakoski, Mijat Stanić

Ivan Radenković (L), Boško Petrov, Teodor Celakoski, Mijat Stanić

U Domu omladine Beograda u subotu je zatvorena trodnevna međunarodna konferecija u organizaciji Centra za politike emancipacije. Značajnu pažnju privukla je tribina o sindikalnom organizovanju na primerima Srbije i Hrvatske. Kakav je položaj sindikata, koja je danas njihova uloga i da li je moguć savez između civilnog sektora i predstavnika radnika - neka su od pitanja o kojima su govorili sindikalisti i aktivisti iz dveju susednih zemalja.

Početkom ove godine, grupa aktivista iz udruženja "Pravo na grad" i članova Nezavisnog cestarskog sindikata održala je performans pod nazivom "Ubijate kravu radni šnicle" pred zgradom Vlade Hrvatske. Na Markov trg doneli su lutku krave koju su testerom isekli. Na glavama su nosili maske sa likom premijera i resornih ministara.

Bio je to njihov bunt protiv najave Vlade da hrvatske autoputeve stavi pod koncesiju.

Mijat Stanić, predsednik Nezavisnog cestarskog sindikata iz Zagreba, objašnjava kako je tekla saradnja:

"U ovoj akciji smo ostvarili suradnju svih sindikalnih središnjica i organizacija civilnog društva. Dosta smo raširili frontu i krenuli s prosvjedima. Kako sam ja u sindikatima, dobio sam dokumentaciju, za koju sam morao potpisati da je ne smijem objavljivati. Onda smo zajednički kao udruga i sindikati zatražili objavu tih dokumenata pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Nakon toga, kad smo taj materijal javno mogli rabiti, organizirali smo okrugli stol gdje smo govorili o svim tim aspektima i tu smo pozvali najveće stručnjake".

Priča o koncesiji nije završena, ali je deo sindikalista, s jedne, i aktivista, s druge strane, shvatio da je moguće ostvariti simbiozu.

Teodor Celakoski, aktivista inicijative "Pravo na grad", kaže da sindikati imaju veliku infrastrukturu koju treba iskoristiti za mobilizaciju građana.

"Ideja oko koncesioniranja autoceste je upravo to da pokušamo preko te teme doći do najšireg građanstva i da u taj proces uključimo različite društvene slojeve", kaže Celakoski te dodaje:

Teodor Celakoski

Teodor Celakoski

"Zanimljivo je da su sindikati u međuvremenu postali svjesni da su u dobrom djelu delegitimirani, da su po pitanju vidljivosti oštećeni. U tom smislu su suradnju sa udrugama prepoznali kao prostor za svoju vidljivost i napredovanje u tom smislu."

Predlog zakona o radu u Srbiji je nedavno mobilisao grupu novosadskih udruženja i Savez samostalnih sindikata Novog Sada. Zajednički su pokrenuli Internet kampanju, sa kratkim video spotovima u kojima daju argumente protiv ovog zakona.

Iako je predlog pod pritiskom javnosti povučen na doradu, stanje u ovdašnjim sindikatima daleko je dobrog, smatraju pojedini stručnjaci. Ivan Radenković, član kolektiva "Gerusija" koji je učestvovao u kampanji protiv novog Zakona o radu, ističe da je sindikalni pokret deradikalizovan:

"U konkretnim odnosima snaga u Srbiji, sindikalna akcija je u birokratskom smislu podređena politici i određenim partijskim strukturama i služi kao neka vrsta dopune političkoj akciji. S jedne strane imamo deradikalizovan sindikat koji se i dalje drži socijalnog dijaloga kao nečega za šta ne postoje realni ekonomski uslovi, da se isposluje cela ta stvar. S druge strane, politizacija samih sindikata u smislu kritike kapitalizma kao takvog je izostala."

Predstavnik Saveza samostalnih sindikata iz Novog Sada Boško Petrov, pak, smatra na osnovu ličnog iskustva da javnost ne zanimaju dešavanja u sindikatima. Veliki deo odgovornosti zbog takvog stanja pada na medije, ali su, smatra Petrov, i sami sindikalisti nezainteresovani.

"Mi smo zato u Savezu samostalnih sindikata Novog Sada rešili da to menjamo tako što smo krenuli u edukacije po srednjim školama. Nama je srednja generacija članstva izgubljena u smislu nekog poznavanja sindikata. Njima je toliko svejedno, oni su po automatizmu učlanjeni u naš sindikat. Zato i krećemo s tim predavanjima – od istorijskih činjenica početaka sindikata pa nadalje", kazao je Petrov.

Mijat Stanić se slaže da je veliki deo radnika izgubio interes za rad sindikata, ali napominje da je jedino kroz jačanje svesti civilnog društva moguće kontrolisati vlast:

"To je vjerovatno naš najteži zadatak: razvijanje svijesti civilnog društva. Tu sindikati mogfu ponuditi ono što oni imaju kao svoju komparativnu prednost, ali su neophodne i udruge civilnog društva. Bez toga ne možemo ići naprijed", zaključio je Stanić.

Tokom tri dana konferencije "Rad, kapital, klasna borba" u Beogradu je gostovalo petnaestak stručnjaka i teoretičara iz regiona i Zapadne Evrope.
  • 16x9 Image

    Dušan Komarčević

    Rođen 1986. u Beogradu, gde je diplomirao na Filološkom fakultetu na Katedri za skandinavske jezike i književnosti. Dopisnik beogradskog biroa RSE postao 2012. godine.

XS
SM
MD
LG