Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović upozorio je kako ne bi valjalo da Europska unija zatvori vrata zemljama jugoistoka Europe, jer pristupni proces olakšava reforme koje doprinose i boljoj zaštiti ljudskih prava. Bivši hrvatski ministar pravosuđa je u Hrvatskoj kao osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a na obilježavanju 20 godina hrvatskog članstva u UN-u.
Sirija i Afganistan kao glavna krizna žarišta iz perspektive ljudskih prava, a regija jugoistoka Europe kao prostor koji dobro napreduje u zaštiti ljudskih prava, ali čiji bi napredak mogao biti usporen ako im se zatvori europska perspektiva – to su glavni naglasci Šimonovića na predavanju o globalnim trendovima u zaštiti ljudskih prava i ulozi UN-a.
„Ljudska prava su sve češće tema i na sjednicama Vijeća sigurnosti,“ kazao je Šimonović i dodao:
„U kalendarskoj 2011. godini ljudska prava su se pojavljivala pred Vijećem sigurnosti češće nego u razdoblju od 1993. do 2011. godine. Dakle, u 18 godina se manje puta tamo govorilo o ljudskim pravima nego u jednoj jedinoj 2011. godini.“
Na globalnoj razini – sve je manje mirenja sa kršenjem ljudskih prava, odnosno ono sve češće završava pobunom, raste prepoznavanje važnosti ljudskih prava za mir i sigurnost u svijetu, postojeći međunarodni mehanizmi zaštite dosegli su svoju granicu i bit će potrebna radikalna reforma sustava zaštite ljudskih prava. Govoreći o konkretnim slučajevima, Šimonović je upozorio da je konflikt u Siriji strašna prijetnja.
„Ono što je velika opasnost je da podjele koje sada postoje u Siriji prerastu u etničke i vjerske podjele i da se to pretvori u jedan rat do istrebljenja. Već sada imamo 10.000 mrtvih, ali tada prijeti opasnost od stotina tisuća... Druga opasnost koju proizvodi stanje u Siriji je i mogućnost regionalnog prelijevanja“, napominje on.
Snažna svijest o ljudskim pravima u Hrvatskoj
Mir nije postignut ni u Afganistanu, podsjetio je Šimonović.
Ivan Šimonović na predavanju u Zagrebu, 28. svibanj 2012.
„I u svjetlu povlačenja trupa iz Afganistana ono što je također posebno opasno je da se kojekakvi kompromisi, uključujući kompromise s talibanima ne plaćaju ljudskim pravima, osobito ne pravima žena“, istaknuo je pomoćnik generalnog tajnika UN.
Govoreći o stanju ljudskih prava u državama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije Šimonović je konstatirao da je situacija dosta dobra što se tiče mehanizama zaštite.
U Hrvatskoj je stanje na terenu sve bolje, a sve je jača i svijest o njima.
„Mislim da sada svijest o ljudskim pravima u Hrvatskoj zapravo predstavlja jednu snagu i predstavlja pritisak na politiku tako da danas i nije moguće opstati na vlasti, a da ne uvažavaš ljudska prava i da nisi spreman na dijalog sa civilnim društvom“, ocjenjuje on.
Što se drugih država tiče, bitno je da im Europa ne zatvori vrata.
„Mislim da je ta privlačna snaga Europske unije bila pokretač mnogih reformi u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, u Makedoniji, i da je vrlo bitno da Europska unija ne zatvori vrata, jer kroz mogućnost daljnjeg napretka u pristupnom procesu lakše se mogu postići neke reforme koje doprinose i boljem štićenju ljudskih prava“, kazao je Šimonović.
