Dostupni linkovi

logo-print
U Briselu se u utorak održava dugo najavljivani sastanak lidera šest bh. političkih stranaka sa Štefanom Füleom, evropskim komesarom za proširenje. Na dnevnom redu su samo dvije teme: provođenje presude Sejdić-Finci i uspostavljanje mehanizma koordinacije kako bi Bosna i Hercegovina prema Evropskoj uniji nastupila jednim glasom.

Iako je ovaj susret dogovoren mjesecima ranije kako bi se bh. političari dogovorili i u Brisel otišli spremni, ništa od toga nije urađeno. Zbog toga je već sada, gotovo sigurno, da u utorak u Briselu neće biti postignut dogovor ni oko jedne tačke dnevnog reda, zbog čega Bosni i Hercegovini, kako se najavljuje, prijete sankcije.

Pojedinačni sastanci političkih lidera u Bosni i Hercegovini, vođeni protekle dvije sedmice, ostali su, tek, zavedeni kao događaji, bez konkretnog sporazuma o provedbi presude Sejdić-Finci, na kojem Evropa insistira nekoliko godina. Nekoliko dana uoči sastanka u Briselu, SDA i HDZ BiH su javnosti saopštili kako su na tragu dogovora čija je glavna odlika da jedan narod ne bira drugom političke predstavnike. Dragan Čović, lider HDZ-a i Bakir Izetbegović, potpredsjednik SDA:

Peter Stano, glasnogovornik evropskog komesara za proširenje Štefan Fülea, je uoči treće runde razgovora na najvišem nivou s političkim predstavnicima BiH kazao da Brisel očekuje “dogovor o primjeni presude Sejdić - Finci, te o mehanizmu koordinacije s EU”.

Stano je dodao da BiH zaostaje za drugima u regiji u procesima približavanja EU i naglasio da je u interesu građana da “političari konačno nađu zajednički jezik kako bi zemlja krenula naprijed”.
„Mi tražimo mogućnost da bošnjački narod ima pravo izabrati člana Predsjedništva. Koga će oni izabrati, to je sad druga stvar. Mi tražimo mogućnost da hrvatski narod ima pravo izabrati člana Predsjedništva. Hoće li izabrati Dragana ili da ne spominjem sad gospodu Sejdića, Fincija ili nekog trećeg, to je sad nešto drugo.“

„Najrealnije je ići prema direktnom izboru članova Predsjedništva, i to tako da Federacija BiH bude jedan jedinstvena izborna jedinica, da postoji jedna jedinstvena lista svih kandidata za članove Predsjedništva sa cjelokupnog područja Federacije BiH. Vjerovatno će se to moći postići kroz dva područja koja će biti definisana, koja bi bila otprilike jednake veličine, koja bi bila multietnična.“


Prijedlog dvije stranke odmah je na nož dočekan u SDP-u. Lider te stranke Zlatko Lagumdžija je izjavio kako ta politička partija neće učestvovati ni u kakvom dogovoru koji otvara vrata za dalje podjele BiH i nagovještava mogućnost stvaranja trećeg entiteta.

„Ako implementacija te presude znači cementiranje postojećih podjela i pravljenje podijeljenog, segregiranog društva, onda bolje je da je i ne primijenimo“, izjavio je Lagumdžija.

Za razliku od Lagumdžije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik saglasan je sa svim što se dogovore u Federaciji BiH. Kao i mnogo puta do sada, jedino na čemu Dodik insistira je nezadiranje u nadležnosti Republike Srpske.

„RS ostaje pri svom definitivnom stavu i s tim ide u Brisel – a to je direktan izbor člana Predsjedništva u RS.“

Nema mjesta optimizmu

I dok su pojedini politički lideri razmjenjivali već poznate stavove o tome kako i na koji način treba promijeniti Ustav, drugi su izražavali skepticizam da će u Briselu nešto biti dogovoreno. To potvrđuju izjave Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost, i Dragana Čavića, prvog čovjeka Demokratske partije:

Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić

„Možda nešto uradimo po pitanju koordinatorskog mehanizma. Što se tiče presude Sejdić-Finci, vidite i sami: neko to doživljava kao provođenje presude, a neko kao kompletno rješavanje hrvatskog problema u BiH. Nisam veliki optimista. Daj, Bože, da me sastanak u Briselu demantira.“

„Mjesta za optimizam nema. I ono što nas brine je mogućnost koju neke od političkih stranaka iz šestorke najavljuju na temelju izjava iz Brisela da se, ako ne dođe dio implementacije, neće priznavati izborni rezultati izbora održanih 2014., a neki već postavljaju pitanje: ’A što će nam onda izbori? Hajde da ne održimo izbore dok ne izmijenimo Ustav.’ Mi upozoravamo da takav politički odnos prema Izbornom zakonu i provođenju izbora može da vodi direktno u anarahiju i da to može da izazove ozbiljne socijalne i društvene posljedice. Upozoravamo sve one koji o tome odlučuju da se ne upuštaju u takvu vrstu političkog egzibicionizma.“


Sve ovo o čemu govore bh. političari malo ili nikako se tiče Derve Sejdića i Jakoba Fincija, dvojice tzv. ostalih u Bosni i Hercegovini čiji narodi ne mogu da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda državnog parlamenta. To je bio razlog zbog kojeg su tužili državu Sudu u Strazburu koji je presudio u njihovu korist i zatražio od BiH da odluku provede. Umjesto toga, ovdašnji političari presudu koriste za ostvarivanje svojih političkih programa - i tako već godinama.

Evropa se, kako već duže vrijeme govori, neće miješati niti nametati neko rješenje. Umjesto toga najavljuju moguće sankcije - od isključenja BiH iz Vijeća Evrope do posljednje inicijative Doris Pack da se bh. političarima uvede obavezna viza za putovanje u Evropsku uniju. Čini se da bi jedino ovakav prijedlog uticao na bh. političare naviknute da o trošku države putuju po svijetu.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG