Dostupni linkovi

logo-print

Nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocjenio da je predložena Rezolucija o Srebrenici, u Vijeću sigurnosti UN-a apsolutno antisrpska, profesor međunarodnog javnog prava iz Sarajeva Zarije Seizović kaže kako nije iznenađen takvim potezom Rusije, koja je oduvijek štitila srpske interese.

RSE: Profesore Seizoviću, zbog čega je po vašem mišljenjnu, reakcija Rusije upravo ovakva, i da li ste očekivali ovakvu reakciju?


Seizović: Reakcija Rusije je takva, zbog toga što je Rusija tradicionalni srbijanski savezni i ja nisam ni očekivao drugačiiju reakciju. Ona je upravo takva kakva jeste. Čak i da je puno blaže, a prilično blago, po mom mišljenju je intonirana Rezolucija, ona samo konstatira ono što su utvrdile pravosnažne presude, Rusija bi i tada zauzela stav da je Rezolucija neprihvatljiva i da je antisrpska.

Ova Rezolucija i u tekstu u kom je predložena ima svoju odgovarajuću političku specifičnu težinu i predstavlja refleksiju volje međunarodne zajednice, ili barem jednog njenog dijela, da se na ovaj memorijal dvadesetogodišnjice stradanja, sa jedne strane pošalje jedna važna poruka. Sa druge strane, da se djeluje na kažnjavanje, na preveniranje, na usmjeravanje edukacija za buduće generacije, na bezrezervnu osudu svih zločina uključujući I genocide.

Čak predstavlja i rekao bih neko latentno, ne manifestno pokajanje međunarodne zajednice što nije reagovala na vrijeme ili je zakašnjelo reagovala.

RSE: Kakve implikacije, može imati, ukoliko 7. Jula u vijeću sigurnosti, Rusija stavi veto na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici?


Seizović: Ja mislim da se suštinski ništa neće promijeniti. S jedne strane će biti osude Rusije, a sa druge strane će biti tekst Rezolucije kakav je predložen.

Slažem se sa gospodinom Lavrovom, da će Rezolucija ukoliko se usvoji, a očigledno neće, izazvati dalja međuetnička trvenja, odnosno problem i to je sasvim sigurno. Međutim, to ne znači da takva rezolucija uopšte nije potrebna. Naprotiv, ona predstavlja nasušnu potrebu kako Bosne i Hercegovine tako i regiona. Bez nje, ali i bez drugih vidova djelovanja, poput utvrđivanja istine, pravde za žrtve, iskrenog izvinjenja, pomirenja i možda nekad u nekoj metasferi i oprosta, mi ćemo i dalje nastaviti sa svojim balkanskim krvavim krugovima svakih 50 godina i oštriti rđave bajonete za neke buduće ratove, jer nikada nismo ustvari podvukli crtu, raščistili i utvrdili istorijsku istinu, šta se to zaista desilo u prethodnom ratu.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG