Sarajevo: Škole vode nacionalno i stranački podobni kadrovi

Da je Sarajevo multietnički grad samo deklarativno pokazuje i primjer izbora direktora u osnovnim i srednjim školama.

Kantonalni odbor HSS i NHI Sarajevo upozorio je javnost da se u sarajevskim osnovnim i srednjim školama krši Ustav prilikom izbora direktora osnovnih i srednjih škola, te naveo da su od 111 škola samo dva Hrvata i dva Srbina imenovani na direktorske funkcije.

U Ministarstvu obrazovanja Kantona Sarajevo demantuju tu informaciju i kažu da ih ima osam, te da taj broj približno odražava sadašnju strukturu stanovništva u Sarajevu.

„U Sarajevu imamo osam direktora, dakle po četiri, koji se izjašnjavaju da imaju srpsku ili hrvatsku nacionalnost. Relativno je zadovoljavajuća situacija u odnosu na neke sredine, gdje to baš nije ispoštovano u potpunosti. Ali moramo voditi računa jer ovi statistički podaci koje imamo pokazuju da to približno održava i strukturu stanovništva, mislim na strukturu njihovog izjašnjavanja u vezi sa nacionalnošću, u Kantonu Sarajevo. Ali smatram da stranke, vodeći računa o svemu pa i o multietničnosti naše države i kantona, moraju stvarati klimu da se na ta mjesta pozicioniraju ljudi i iz drugih konstitutivnih naroda“, kaže Sretko Žmukić, pomoćnik ministra za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

Ministarstvo obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kao i u Federaciji, nakon prošlih izbora pripalo je Socijaldemokratskoj partiji.

Iako su članovi ove partije obećali da će poštivati konstitutivnost naroda i multietničku strukturu Sarajeva, sekretar Kantonalnog odbora SDP-a Igor Mišković kaže da su u ovom trenutku nemoćni da išta promijene, jer je prethodni ministar, koji je iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu, imenovao direktore tik prije isteka mandata.

„Ovo su sve recidivi prošlog saziva vlade, odnosno Ministarstva na čelu sa Safetom Kešom, a i prije njega se također nije pazilo na ove stvari i mislim da punu odgovornost za ovakvo stanje, a tiče se nebošnjaka direktora u osnovnim srednjim školama, moraju da snose prethodne strukture na čelu s ministrima koji su bili u prethodna dva mandata. Ne možemo govriti o preuzimanju odgovornosti od strane SDP-a koji želi da ispravi nepravdu koja je urađena u ovom kontekstu prema nebošnjacima - Hrvatima, Srbima i ostalima u Sarajevu.

Ne možemo israviti nepravdu na način da sada smijenimo direktore škola ili školske odbore, jer moramo imati dobre razloge, npr. loše finansijsko poslovanje, kršenje nekih zakonskih odredbi itd. U ovom periodu trenutno se dešava odabir, konkurs je raspisan i završen, školskih odbora unutar većine osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, i tu se vodi velika borba na terenu, pogotovu recidiva Stranke za BiH i SDA, sadašnjih direktora da školski odbori budu po njihovoj mjeri da bi bili reizabrani, ili da ne bi bili izabrani ljudi koji bi eventualno ’SDP mogao predložiti’, ali da bude malo multietničkiji karakter direktora“, tvrdi sekretar Kantonalnog odbora SDP-a.

Uspjeh u Tuzli

Mišković kaže kako je poseban problem što su ljudi toliko navikli da se po stranačkoj liniji biraju direktori da se oni koji nisu politički angažovani, a imaju dobre reference, ni ne prijavljuju na takve konkurse jer znaju da su namješteni.

„Ima ljudi koji se, vjerujte, boje prijaviti na konkurs ili, na kraju-krajeva, ljudi koji smatraju da uopšte nema svrhe se prijaviti jer svakako, kako oni to misle, neće biti izabrani. Smatram da bismo trebali provesti jednu širu akciju koja bi polučila rezultate na način da ljude malo okuražimo da se prijave na konkurs“, kaže Mišković.

Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa već godinama radi na projektima depolitizacije obrazovanja. Jedna od aktivnosti bila je i organizovanje peticije za promjenu načina izbora direktora u osnovnim i srednjim školama na način da roditelji biraju.

U Tuzli je taj projekat uspio, ali u Sarajevu nema političke volje, kaže Adis Arapović iz CCI-a:

„CCI je još prije sedam godina pokrenuo u Tuzli slične aktivnosti. Tada je u Tuzli promijenjen način izbora direktora osnovnih škola, gdje je roditeljima i uposlenicima škola data najveća nadležnost, odnosno mogućnost da biraju direktora osnovnih škola, a ne da to radi ministarstvo ili neka druga politička instanca. U Kantonu Sarajevo smo prije dvije godine pokrenuli slične aktivnosti i krajnji ishod tih aktivnosti jeste da je prošle godine promijenjen Zakon o osnovnom obrazovanju KS. Jedna od krupnijih promjena je upravo način izbora direktora osnovnih škola. Međutim, iako je ovaj zakon donesen prije više od pola godine, još uvijek nisu završeni svi provedbni propisi, dakle još uvijek nema pravilnika o izboru direktora, što je primarni zadatak Ministarstva obrazovanja KS.“

I ovaj primjer pokazuje da se loša sistemska rješenja u BiH teško mijenjaju - čak i kad je to inicijativa većine građana.