Internet je sredstvo koje mladima nudi neograničen izvor informacija, različite mogućnosti i oblike komunikacije, zabavu i razonodu. No, kao i druge tekovine modernog doba, internet može da ih odvede u zamku, da postanu predmet manipulacije i u najgorem slučaju – nasilja. Sajber nasilje je novi i sve češći oblik zloupotrebe djece i mladih. Koliko su toj opasnosti izloženi mladi u Crnoj Gori i šta država čini da ih zaštiti?
Hakovanje, blokada profila na socijalnim mrežama, kao što je Fejsbuk, postavljanje lažnih profila, neovlašćeno objavljivanje fotografija sa žurki i drugih zabava na kojima mladi piju alkohol ili se fotografišu u provokatzivnim pozama...
To su samo neke od opasnosti kojima su mladi u Crnoj Gori izloženi u virtualnom prostoru, kakav je internet .
Srednjoškolci iz Podgorice svakodnevno se suočavaju sa opasnostima koje vrebaju na socijalnim mrežama. Poslušajte šta kažu u anketi:
NVO i država pozivaju mlade da se obrate za pomoć kada su ugroženi od onih koji provode nasilje nad njima u virtualnom prostoru. To je način da se osujeti bilo kakva mogućnost da se to nasilje sa interneta prenese i u realni život .
Jelena Miljanić iz Ministarstva prosvjete upozorava mlade da moraju da vode računa šta postavljaju na internet jer je to, kako smatra, isključivo njihova odgovornost.
„Ranije sam radila direktno sa mladima. Imam mnogo prijatelja koji su na Fejsbuku koji imaju 16, 17, 18 godina, 13 godina, čak i ispod 13. Prijavljuju se na Fejsbuk, iako je to nelegalno i postavljaju sve i svašta . Postavljaju slike, golišave, ovakve, onakve. U Crnoj Gori imali ste slučajeve silovanja ili pokušaje silovanja, jer vam se na Fejsbuku neko lažno predstavio jer je vidio vaše slike koje su malo izazovne. Tako da, pazite i razmišljajte o tome šta od svojih podataka stavljate na internet“
U NVO sektoru , međutim ističu da mladi nijesu isključivi krivci što su žrtve sajber nasilja.
Aida Perović Ivanović iz organizacije PRIMA koja se bavi mladima i njihovim problemima, smatra:
„Dakle, ne možemo zbog neke vaše slike ili žurke reći da ste isključivo vi krivi za nešto što je neko nakon toga zloupotrebio vaše fotografije ili vaše ponašanje. Naravno, pravimo prevenciju da se informišemo ali da budete svjesni da vaše pravo na privatnost itekako zavrjeđuje da bude čuvano, ma koliko ono bilo javno“.
Mladi su najčešće žrtve nasilja i zloupotreba na internetu, međutim ponekad se pojavljuju i kao nasilnici i oni koji zloupotrebljavaju privatne podatke i fotografije svojih vršnjaka.
Ivana, srednjoškolka sa Žabljaka ovako tumači takvo ponašanje svojih vršnjaka.
"To je zato što svi želimo da budemo neko u društvu, da nas društvo voli i da smo u centru pažnje. Većina ljudi kasno shvate da nijesu trebali to da urade i ne znaju kako da se izbore sa problemom u kojem su i oni učestvovali“.
Moderno doba je dovelo do toga da je sve oskudnija komunikacija djece i roditelja, a vrijeme za porodične razgovore znatno je kraće zbog posla i svakodnevno bore za egzistenciju.
Ukoliko izostaje razgovor i podrška roditelja djeca bi trebalo da pomoć potraže od nastavnika i učitelja, smatra profesorica Osnovne škole Pavle Rovinski, Andrijana Nikolić.
"Prošle godine je djevojčica iz mog odjeljenja, koja nema oca i živi sa majkom, zakazala preko Fejsbuka sastanak sa momkom kojeg ne poznaje. Samo zato što su učenici imali veliko povjerenje prema meni mi smo to stopirali. Ako djeca imaju strah od roditelja, a na žalost danas ih imaju zbog smanjenja komunikacije, onda, vjerujte mi djetetu ne preostaje niko drugi do razredni starješina ili nastavnik. Jer dijete djetetu ne može pomoći, da se razumijemo“.
Država je svjesna problema i opasnosti koje vrebaju mlade u internet prostoru i uskoro bi tim povodom trebalo da pokrene konkretne projekte kao i da harmonizuje crnogorske zakona sa evropskom praksom u toj oblasti .
,,Najbolje iskustvo kada su u pitanju te prijetnje na internetu i kriminal iz mržnje jeste iskustvo Holandije. Već je odobren projekat u kojem sarađuju naša policija i holandska policija i koji će imati , pored ostalog u fokusu i kriminal iz mržnje. Tako da ćemo to njihovo iskustvo razmotriti i onda ćemo na osnovu toga predložiti mjere , ako se utvrdi da postoji a definitivno postoji potreba da se naše zakonodavstvo uskladi , kako bi moglo da se fikasno postupi po tom osnovu“, poručio je savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić.
Hakovanje, blokada profila na socijalnim mrežama, kao što je Fejsbuk, postavljanje lažnih profila, neovlašćeno objavljivanje fotografija sa žurki i drugih zabava na kojima mladi piju alkohol ili se fotografišu u provokatzivnim pozama...
To su samo neke od opasnosti kojima su mladi u Crnoj Gori izloženi u virtualnom prostoru, kakav je internet .
Srednjoškolci iz Podgorice svakodnevno se suočavaju sa opasnostima koje vrebaju na socijalnim mrežama. Poslušajte šta kažu u anketi:
NVO i država pozivaju mlade da se obrate za pomoć kada su ugroženi od onih koji provode nasilje nad njima u virtualnom prostoru. To je način da se osujeti bilo kakva mogućnost da se to nasilje sa interneta prenese i u realni život .
Jelena Miljanić iz Ministarstva prosvjete upozorava mlade da moraju da vode računa šta postavljaju na internet jer je to, kako smatra, isključivo njihova odgovornost.
„Ranije sam radila direktno sa mladima. Imam mnogo prijatelja koji su na Fejsbuku koji imaju 16, 17, 18 godina, 13 godina, čak i ispod 13. Prijavljuju se na Fejsbuk, iako je to nelegalno i postavljaju sve i svašta . Postavljaju slike, golišave, ovakve, onakve. U Crnoj Gori imali ste slučajeve silovanja ili pokušaje silovanja, jer vam se na Fejsbuku neko lažno predstavio jer je vidio vaše slike koje su malo izazovne. Tako da, pazite i razmišljajte o tome šta od svojih podataka stavljate na internet“
U NVO sektoru , međutim ističu da mladi nijesu isključivi krivci što su žrtve sajber nasilja.
Aida Perović Ivanović iz organizacije PRIMA koja se bavi mladima i njihovim problemima, smatra:
„Dakle, ne možemo zbog neke vaše slike ili žurke reći da ste isključivo vi krivi za nešto što je neko nakon toga zloupotrebio vaše fotografije ili vaše ponašanje. Naravno, pravimo prevenciju da se informišemo ali da budete svjesni da vaše pravo na privatnost itekako zavrjeđuje da bude čuvano, ma koliko ono bilo javno“.
Mladi su najčešće žrtve nasilja i zloupotreba na internetu, međutim ponekad se pojavljuju i kao nasilnici i oni koji zloupotrebljavaju privatne podatke i fotografije svojih vršnjaka.
Ivana, srednjoškolka sa Žabljaka ovako tumači takvo ponašanje svojih vršnjaka.
"To je zato što svi želimo da budemo neko u društvu, da nas društvo voli i da smo u centru pažnje. Većina ljudi kasno shvate da nijesu trebali to da urade i ne znaju kako da se izbore sa problemom u kojem su i oni učestvovali“.
Moderno doba je dovelo do toga da je sve oskudnija komunikacija djece i roditelja, a vrijeme za porodične razgovore znatno je kraće zbog posla i svakodnevno bore za egzistenciju.
Ukoliko izostaje razgovor i podrška roditelja djeca bi trebalo da pomoć potraže od nastavnika i učitelja, smatra profesorica Osnovne škole Pavle Rovinski, Andrijana Nikolić.
"Prošle godine je djevojčica iz mog odjeljenja, koja nema oca i živi sa majkom, zakazala preko Fejsbuka sastanak sa momkom kojeg ne poznaje. Samo zato što su učenici imali veliko povjerenje prema meni mi smo to stopirali. Ako djeca imaju strah od roditelja, a na žalost danas ih imaju zbog smanjenja komunikacije, onda, vjerujte mi djetetu ne preostaje niko drugi do razredni starješina ili nastavnik. Jer dijete djetetu ne može pomoći, da se razumijemo“.
Država je svjesna problema i opasnosti koje vrebaju mlade u internet prostoru i uskoro bi tim povodom trebalo da pokrene konkretne projekte kao i da harmonizuje crnogorske zakona sa evropskom praksom u toj oblasti .
,,Najbolje iskustvo kada su u pitanju te prijetnje na internetu i kriminal iz mržnje jeste iskustvo Holandije. Već je odobren projekat u kojem sarađuju naša policija i holandska policija i koji će imati , pored ostalog u fokusu i kriminal iz mržnje. Tako da ćemo to njihovo iskustvo razmotriti i onda ćemo na osnovu toga predložiti mjere , ako se utvrdi da postoji a definitivno postoji potreba da se naše zakonodavstvo uskladi , kako bi moglo da se fikasno postupi po tom osnovu“, poručio je savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić.
