Dostupni linkovi

logo-print

Sa postojećom elitom teško do pomirenja u regionu


Obilježavanje zločina u Štrpcima, ilustrativna fotografija

Obilježavanje zločina u Štrpcima, ilustrativna fotografija

Političari i partije koje vladaju u zemljama regiona su i sami opterećeni ratnom prošlošću i ratno huškačkim epizodama a oni koji to nijesu čine sve da obnove atmosferu koja je vladala tokom 90 tih godina prošlog vijeka.

To je u Podgorici na skupu o tome kako političari vide proces pomirenja u regionu, izjavio javni zagovarač koalicije za Rekom Žarko Puhovski.

Istovremeno, antiratni aktivisti iz tog vremena upozoravaju da su dok se čeka suštinsko pomirenje u regionu, stasale nove generacije nacionalizmom ispranih mozgova.

Kako stoje stvari sa pomirenjem u regionu kroz suočavanje sa ratnom prošlošću, prema Puhovskom najbolje pokazuje situacija u dvije najveće države – Srbiji i Hrvatskoj:

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

„U Srbiji su ljudi koji su sudjelovali u ratnim zbivanjima i nastoje to potisnuti, zaboraviti. U Hrvatskoj su na vlasti ljudi koji sa tim nikakve veze nemaju ali nastoje obnoviti atmosferu koja je u ratu postojala. Dakle, oni koji nijesu bili u ratu htjeli bi se ponašati kao nasljednici vrijednosti domovinskog rata, kako se to u Hrvatskoj kaže. Teško je reći koja je od te dvije pozicije više kriva. Obje su naravno krive.“

Svi nastoje da zaborave da su učestvovali u ratovima tokom 90 tih godina prošlog vijeka a ukoliko je po njima uopšte bilo ratnih zločina onda je svima ona druga strana kriva i na nju treba upirati prstom:

„Bilo je zločina na našoj strani ali to su bili sporadični incidenti a na njihovoj strani su zločini bili sistematski...I to je formula na koju nailazite u doslovce svim zemljama bivše Jugoslavije. Po njima drugi su sistematski ubijali, silovali, uništavali a kod nas su bili pojedini incidenti sa kojima ćemo prije ili kasnije izaći na kraj. Kod njih je to bio dio nacionalne politike a kod nas nije i naravno mi smo se samo branili “

Antiratni aktivista iz vremena kada se ratovalo širom bivše Jugoslavije a sada funkcioner građanskog pokreta URA Rade Bojović pravi svojevrsni presjek današnjih političara u regionu i zemalja na čijem su čelu.

Kaže da se region suštinski nije približio pomirenju a da stasavaju nove generacije šovinista čiji su umovi kontaminirani istim onim nacionalizmom koji je postojao u jeku ratne histerije:

Rade Bojović

Rade Bojović

„Srebrenica, Vukovar, Sarajevo nijesu simboli genocida, razaranja i ratnih zločina u Srbiji već su neprijatne riječi koje podmeću neprijatelji takzovanog srpstva. Danas je Hrvatska država bez snage da se suoči sa svojim dijelom odgovornosti u pogledu progona i zločina nad Srbima i sve to kamuflirano nespornom činjenicom da je bila žrtva agresije i teritorijalnog rasparčavanja. BiH je tragičan primjer produženog konflikta, kvazi država koja trune u kleronacionalizmu, korupciji i kriminalu, ustavnoj disfunkcionalnosti i nemoći da potisne šovinističku i iredentističku politiku koja BiH svodi na propalu državu. Sa druge strane Crna Gora je dobar primjer bijega od prošlosti i utilitarističkog i selektivnog suočavanja sa svojom neslavnom ulogom u raspadu SFRJ kao i opstrukcijom pravde u tom malom broju slučajeva koji se vode pred malokrvnim pravosuđem.“

Funkcioner SDP koja je bila dio antiratnog pokreta tokom devedesetih godina prošlog vijeka, Rifat Rastoder navodi da je na teritoriji Crne Gore počinjeno 9 ratnih zločina za koje se zna, ali da nije bilo političke niti institucionalne volje da se oni do kraja i na pravi način procesuiraju:

„Posebno je veoma indikativno da je formalno pravna odgovornost potvrđena samo u dva slučaja zločina i to počinjena od strane državljana drugih državljana na teritriji Crne Gore, ubistvo porodice Klapuh i slučaj otmice putnika iz voza u Štrpcima. Za sve slučajeve u kojima su osumnjičeni bili državljani Crne Gore jednostavno nije bilo dokaza, izuzimajući donekle slučaj logora Morinj.“

Javni zagovarač koalicije za Rekom Žarko Puhovski poručuje da javnost u regionu treba uporno da podsjeća političare na odgovornost za ono što se desilo jer je to jedini put da neke naredne generacije počnu da žive u društvima koja su se suočila sa ratnim zločinima počinjenim u njihovo ime.

A na koji način ih podsjećati?

„Sramotiti ljude i to javno koji su to činili i podržavali. Mene kao građanina više ne zanimaju toliko počinioci koliko oni koji su ih podržavali. Dakle neophodno je sramotiti politiku i političare koji su do toga doveli“, poručuje Žarko Puhovski.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG