Donji dom ruskog parlamenta izglasao je 10. maja imenovanje Mihaila Mišustina na mjesto premijera, što je pozicija koju obnaša protekle četiri godine.
Ruska vlada je automatski podnijela ostavku nakon inauguracije predsjednika Vladimira Putina 7. maja, a on je predložio da Mišustin (58) nastavi voditi vladu.
I dok se proteklih dana nagađalo da bi moglo doći do promjena na nekim važnim funkcijama, a ruski neovisni mediji navodili i mogući odlazak Mišustina s pozicije premijera, Putin ga je ponovno predložio za tu funkciju.
Putinu je ovo peti mandat na vlasti, a Mišustina je za predsjednika vlade prvi put nominirao u januaru 2020. godine, kada je vlada na čelu s Dmitrijem Medvedevom dala ostavku nakon predsjednikovih najavljenih važnih ustavnih promjena u političkom sistemu zemlje.
"Mišustin mora odgovoriti kako će riješiti niz zadataka koje je Putin postavio vladi, uključujući povećanje odbrambene sposobnosti naše zemlje", saopćio je predsjednik Dume Vjačeslav Volodin na Telegramu.
Za Mišustina, birokrata od karijere, govorilo se da nema političkih ambicija prije nego što ga je Putin imenovao za premijera 2020. godine.
Bez pozadine u sigurnosnim službama, on nije dio frakcije veterana obavještajnih službi, takozvanih "siloviki" (jaki ljudi), bliskih Putinu.
Prije nego što je postao premijer, Mišustin je desetljeće bio na čelu savezne porezne službe.
Nema naznaka da Putin planira veliku rekonstrukciju vlade, koja uključuje veterana Sergeja Šojgua, zaduženog za rusku obranu od 2012. godine, i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, zaduženog za rusku diplomaciju dva desetljeća.
Očekuje se da će većina članova vlade zadržati svoje poslove, ali nije jasno hoće li Šojgu, ministar obrane, biti među njima nakon prošlomjesečnog hapšenja njegovog glavnog suradnika Timura Ivanova.
Ivanov, koji je bio zamjenik ministra obrane zadužen za velike vojne građevinske projekte, uhapšen je pod optužbama za podmićivanje.
Hapšenje Ivanova naširoko se tumačilo kao napad na Šojgua i moguća najava njegove smjene unatoč bliskim osobnim vezama s Putinom.
Šojgu je bio široko kritiziran zbog neuspjeha ruske vojske u ranoj fazi borbi u Ukrajini. Suočio se s oštrim napadima vođe plaćenika Jevgenija Prigožina, koji je marširao na Moskvu prije gotovo godinu dana zahtijevajući svrgavanje Šojgua i načelnika Glavnog štaba, generala Valerija Gerasimova.
Nakon Prigožinove smrti u sumnjivoj avionskoj nesreći dva mjeseca nakon pobune - na koju se naširoko gleda kao na osvetu Kremlja - čini se da je Šojgu ojačao svoju poziciju, piše AP.
Ali hapšenje Ivanova, koje su mnogi tumačili kao dio političkih sukoba u Kremlju, ponovno je razotkrilo Šojguovu ranjivost.
Mišustin bi svoje kadrovske prijedloge trebao predstaviti Putinu i parlamentu. Potonji planira glasanje o potpredsjednicima Vlade 13. maja, a o ministrima 14. maja.
