Dostupni linkovi

logo-print

Recesija i nezaposlenost - evropska budućnost


Španija: Ljudi čekaju u redu ispred biroa za nezaposlene u Malagi

Španija: Ljudi čekaju u redu ispred biroa za nezaposlene u Malagi

Organizacija koja okuplja industrijski razvijene zemlje (OECD) pojačano je zabrinuta za euro-zonu. U najnovijoj studiji o perspektivama Evropske unije, stručnjaci upozoravaju na „spiralu smrti“ koju sobom nose pretjerana štedljivost i usporeni rast.

Paralelno s usporenim rastom evropske ekonomije, nezaposlenost mladih opšti je trend, ali je izuzetno dramatična u članicama EU kakva je Španija, gdje svaki drugi mladi čovjek ne može naći posao.

Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorava da raste očaj mladih jer milioni njih naprosto ne mogu naći stalni posao, a prema predviđanjima, niti neće skoro. Zato se već govori o „izgubljenoj generaciji koja tone u beznađe“.

U evropskim okvirima posebno je loša situacija u Grčkoj i Španiji. Dok zvanična Atina više i nema tačne podatke o nezaposlenima, dotle aktuelne brojke za Španiju obaraju tužne rekorde – 46,4 posto nezaposlenih mladih ljudi.

Slijede Hrvatska s 35,8 i Slovačka sa 33,6 posto. Za usporedbu, u Njemačkoj samo 8,6 posto mladih od 15 - do 24 godine traži posao.

U svojoj studiji „Globalni trendovi za zapošljavanje mladih u 2012.godini“, ILO preporučuje vladama EU da se ozbiljno pozabave ovim problemom jer, „sve više mladih ljudi ima osjećaj socijalne isključenosti, beskorisnosti i nerada."

Ukoliko se ništa značajnije ne uradi, ukoliko i politika i privreda ne preduzmu energične mjere, ni u narednih četiri godine se ništa neće promijeniti. A već sada je širom svijeta gotovo 75 miliona mladih bez posla.

Što se može učiniti u EU

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj prognozira da će u tekućoj godini privredni razvoj biti u minusu. U važnim zemljama poput Španije i Italije očekuje se nastavak pada i u 2013., kada bi u većini zemalja privreda trebala zabilježiti neznatan oporavak.

Stručnjaci posebno upozoravaju na mogućnost da se i ekonomija zarazi tzv.“političkim virusom“ što bi imalo štetne efekte na financijskim tržištima.

"Dramatični sunovrati u nekim zemljama dodatno bi ubrzali taj proces“, kažu u OECD-u, što bi opet moglo imati "ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju".

Da bi se to izbjeglo, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj predlaže hitne mjere koje podrazumijevaju smanjenje javne potrošnje, ali bez dodatnog zatezanja, (posebno u zemljama koje su već na koljenima ) liberalizaciju politike Evropske banke i uvođenje euro-obveznica.

Pobrojane mjere već su se i ranije pojavljivale kao rješenje evropske krize, ali ih je Njemačka uredno odbacivala.

I sama članica OECD-a ta država jedina će bilježiti snažniji zamah privrede. Bruto-društveni proizvod trebao bi u idućoj godini porasti za 2 posto.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG