Dostupni linkovi

logo-print

Putokazi mladima: Koliko se u Crnoj Gori cijeni škola


Prvi dan škole, Podgorica, 3. septembar 2012.

Prvi dan škole, Podgorica, 3. septembar 2012.

Nova školska godina u Crnoj Gori počela je za više od sto hiljada đaka.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i sporta, školska godina počinje za oko 32 hiljade srednjoškolaca i nešto više od 69 hiljada osnovaca.

Da li društvo danas mladima zaista šalje poruku da trud, rad i obrazovanje mogu da im obezbijede bolje uslove i šanse u životu:



U društvima poput crnogorskog u kome je parola: ”snađi se”, već dvije decenije jedan od osnovnih putokaza mladima kroz život, upitno je ulagati u znanje i sticanje vještina korisnih za život.

Avioni, kamioni, brza zarada, o tome najčešće danas sanja mlad čovjek sa neizvjesnom perspektivom uposlenja i valorizacije u knjigu uloženog truda, vremena i novca.

Pitanje je koliko sistem vrijednosti koji već duže promoviše snalažljivost, a ne sposobnost za vrlinu, motivacija mladima za učenje.

"Društveni ambijnet u Crnoj Gori, u ovom trenutku, nije podsticajan za razumijevanje učenja kao kvaliteta u koji treba investirati u životu. To nije od juče i produkt je tranzicionog momenta. U ovom trenutku mislim da u Crnoj Gori je ambijent veoma nepovoljan, a sa druge strane veoma su loši modeli. Znamo da je jedan od najelementarnijih načina učenja, osim uslovljavanja – učenje po modelu. Tako da mladi jako brzo usvajaju ono što vide a ono što vide je ono što je na površini", konstatuje za RSE predsjednica Nacionalnog savjeta za mlade, psiholog Slađana Petković.

Krizni koncept opstajanja

Da je sistem “konfuzan, neodređen i u znaku neizvjesne budućnosti”, saglasan je i sociolog kulture, univerzitetski profesor Ratko Božović koji u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da je vrijeme krize "stisnulo čovjeka, uvelo ga u polje depresije, kako u porodici, tako i šire u društvu”:

"To je naravno onaj isti ambijent u kojem žive ti klinci koji idu u školu i koji bi u školi trebalo da sa nekom snagom i perspektivom uđu komunikaciju sa znanjem. Konačno, čitav vrjednosni sistem je takav da ih naročito ne podstiče na učenje, jer oni znaju vrlo dobro da je u snalaženju veća moć da se uklope u društvo, nego što je to u znanju", kaže Božović.

(FOTOGALERIJA: Prvi dan škole u regionu)


Predsjednica Nacionalnog savjeta za mlade Slađana Petković podsjeća na vrijeme socijalizma, i sistem vrijednosti, koji je, iako ideološki obojen, afimisao učenje.

"Mladi visokoobrazovani ljudi, tada su mogli da računaju na zaposlenje, napredak. Obaveza države i društva je da „servira" sistem vrijednosti koji će pužiti mladima drugačije modele i obezbijediti im kvalitetniji život. Znači da stvori društveni ambijent u kojem se neće vrednovati avioni, kamioni, pištolji, gliseri nego će se vrednovati rad, ulaganje, učenje. Ako država sama ne stvori ambijent za to onda se taj sistem urušava na roditelje i na te mlade ljude koji će tada da pomisle kako su izgubili vrijeme na to što su učili. To ne smijemo da dozvolimo", dodaje Petković.

Sociolog Božović smatra da su perspektive za mlade sive.

”Okolnosti su krive. Ne možete tražiti da djeca budu drugacija od zajednice i uspostavljenog sitema”, kaže Božović i dodaje:

"Sve je to jedan krizni koncept opstajanja u kojem postoji danas, a iza toga sledi neizvesno sutra. Školovanje nije samo za danas nego i za sutra i zato bi moralo da se nagovesti i pojavi to sutra kao nešto što vaskrsava nadu ili inspiraciju da se uči".


Uz ogradu da je potrebno vrijeme za društvenu prekompoziciju, na stvari u perspektivi sa više optimizma gleda predsjednica Nacionalnog savjeta za mlade koja se poziva na uspješne modele i iskustva mnogih razvijenijih društava.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG