Piše: Richard Solash, priredila: Mirjana Rakela
Američki državni tajnik John Kerry u prvom je posjetu Rusiji od kada je stupio na dužnost šefa diplomacije u februaru. Teme razgovora su, izmedju ostalih, situacija u Siriji i suradnja Washingtona i Moskve u antiterorističkoj borbi. Po ocijeni analitičara, ta je suradnja ušla u novu fazu nakon napada u Bostonu prošlog mjeseca, ali što se tiče Sirije, stručnjaci za Bliski Istok, ne vjeruju da će Kerryu uspijeti bitno promijeniti ruski stav.
Očekuje se da će Kerry u susretima s predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim pokušati promijeniti stav Moskve prema dugogodišnjem ruskom savezniku, sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu. Potpomognut obavještajnim podacima koji upućuju na upotrebu kemijskog oružja u Siriji, državni tajnik se nada skorom diplomatskom rješenju krize u toj zemlji.
U proteklih više od godinu dana, američki napori da utječu na Rusiju uglavnom su propadali, a Kremlj je odbacivao sve što mu je mirisalo na moguću stranu intervenciju.
Rusija i Kina u Vijeću sigurnosti blokiraju snažniju akciju UN protiv Damaska. Moskva je i dalje opskrbljuje Asadov režim oružjem, iako je broj poginulih u Siriji premašio 70.000.
Mark Katz, ekspert za rusku vanjsku politiku na Sveučilištu George Mason, kaže da su šanse za napredak ipak minimalne.
„Najviše što Kerry može postići jeste to da Rusi budu suzdržani, odnosno da Amerikancima i njihovim saveznicima ne stoje na putu, odnosno da se ne uključe u aktivniju pomoć Assadu u slučaju američke i zapadne akcije. Čak i ako [Rusi] ne očekuju da Asadov režim preživi, sigurno ne žele da se vidi da potpomažu svrganaje svog saveznika. Ako bude zbrke u Siriji, onda će Rusi, naravno za to okriviti Zapad."
Kerrijev posjet dolazi nakon prošlomjesečnih terorističkih napada u Bostonu. Otkriće da iza napada stoje dvojica čečenskih imigranata, otvorila je vrata suradnji u borbi protiv terorizma.
Ipak, analitičari podsijećaju da nepovjerenje i činjenicu da su birokratski aparati na obje strane otežavali korištenje obavještajnih podataka u prošlosti, a vjerojatno će se nastaviti slično ponašati i u budućnosti.
Američki državni tajnik će se na kraju posjeta sastati i s predstavnicima civilnog društva. Washington je vrlo kritičan prema kršenju ljudskih prava u Rusiji, kao i zakonu koji je Putin potpisao a prema kojem se nevladine organizacije moraju registrirati kao "strani agenti" ako primaju financijsku pomoć iz SAD dugih zapadnih zemalja.
Svi razgovori su i u funkciji skorašnjeg susreta Obama - Putin, na marginama summita G8 u junu te bilateralnog summita u Sankt Petersburgu u sepetembru.
Na dnevnom redu dvodnevnih razgovora su i nuklearne prijetnje iz Sjeverne Koreje i Irana, američki antiraketni štit kojem se protivi Moskva, tranzicija u Afganistanu, te biletaralni trgovački odnosi.
Američki državni tajnik John Kerry u prvom je posjetu Rusiji od kada je stupio na dužnost šefa diplomacije u februaru. Teme razgovora su, izmedju ostalih, situacija u Siriji i suradnja Washingtona i Moskve u antiterorističkoj borbi. Po ocijeni analitičara, ta je suradnja ušla u novu fazu nakon napada u Bostonu prošlog mjeseca, ali što se tiče Sirije, stručnjaci za Bliski Istok, ne vjeruju da će Kerryu uspijeti bitno promijeniti ruski stav.
Očekuje se da će Kerry u susretima s predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim pokušati promijeniti stav Moskve prema dugogodišnjem ruskom savezniku, sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu. Potpomognut obavještajnim podacima koji upućuju na upotrebu kemijskog oružja u Siriji, državni tajnik se nada skorom diplomatskom rješenju krize u toj zemlji.
U proteklih više od godinu dana, američki napori da utječu na Rusiju uglavnom su propadali, a Kremlj je odbacivao sve što mu je mirisalo na moguću stranu intervenciju.
Rusija i Kina u Vijeću sigurnosti blokiraju snažniju akciju UN protiv Damaska. Moskva je i dalje opskrbljuje Asadov režim oružjem, iako je broj poginulih u Siriji premašio 70.000.
Mark Katz, ekspert za rusku vanjsku politiku na Sveučilištu George Mason, kaže da su šanse za napredak ipak minimalne.
„Najviše što Kerry može postići jeste to da Rusi budu suzdržani, odnosno da Amerikancima i njihovim saveznicima ne stoje na putu, odnosno da se ne uključe u aktivniju pomoć Assadu u slučaju američke i zapadne akcije. Čak i ako [Rusi] ne očekuju da Asadov režim preživi, sigurno ne žele da se vidi da potpomažu svrganaje svog saveznika. Ako bude zbrke u Siriji, onda će Rusi, naravno za to okriviti Zapad."
Kerrijev posjet dolazi nakon prošlomjesečnih terorističkih napada u Bostonu. Otkriće da iza napada stoje dvojica čečenskih imigranata, otvorila je vrata suradnji u borbi protiv terorizma.
Ipak, analitičari podsijećaju da nepovjerenje i činjenicu da su birokratski aparati na obje strane otežavali korištenje obavještajnih podataka u prošlosti, a vjerojatno će se nastaviti slično ponašati i u budućnosti.
Američki državni tajnik će se na kraju posjeta sastati i s predstavnicima civilnog društva. Washington je vrlo kritičan prema kršenju ljudskih prava u Rusiji, kao i zakonu koji je Putin potpisao a prema kojem se nevladine organizacije moraju registrirati kao "strani agenti" ako primaju financijsku pomoć iz SAD dugih zapadnih zemalja.
Svi razgovori su i u funkciji skorašnjeg susreta Obama - Putin, na marginama summita G8 u junu te bilateralnog summita u Sankt Petersburgu u sepetembru.
Na dnevnom redu dvodnevnih razgovora su i nuklearne prijetnje iz Sjeverne Koreje i Irana, američki antiraketni štit kojem se protivi Moskva, tranzicija u Afganistanu, te biletaralni trgovački odnosi.
