BiH dobila prvu laboratoriju za kontrolu kvalitete pčelinjih proizvoda

Inženjer geodezije Alija Dolovac bavi se pčelarstvom već 35 godina. Košnice ovaj 82-godišnjak drži na brdu povrh Sarajeva zbog, kako kaže, čistih medonosnih paša. Iako Bosna i Hercegovina još nije članica Svjetske pčelarske organizacije Apimondia-e, Dolovac ističe da je nemjerljiv značaj prve centralne laboratorije u Sarajevu.

„Ova laboratorija, bez obzira na to kakvu organizaciju mi sada imamo unutar pčelarstva, koja još uvijek ne postoji u pravom smislu riječi na nivou države, pruža nam prvu priliku da mi, poslije izvoza riba, odmah možemo prodavati svoje proizvode. Pčelarima je to ogromna pomoć jer će moći svoj proizvod da lansiraju, na taj način mogu više da proizvode, da se mnogi zaposle kao pčelari, da rade.“

Laboratorija je smještena u pomoćnom objektu sarajevskog Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta. Sve bitne instrumente i opremu, od kojih je najznačajniji mikroskop, obezbijedila je TIKA - Turska agencija za saradnju i koordinaciju. Predstavnik Agencije Ali Maskan za Radio Slobodna Evropa kaže:

„Kao i u svim drugim projektima koje smo realizovali na planu poljoprivrede i pčelarstva, evo i u ovim projektima, želimo da smanjimo taj procenat nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. U ovim prethodnim projektima pčelarstva koje smo radili, obučili smo stotine pčelara, imali smo obuku za njih, dodijelili smo im košnice, dodijelili smo im pčele i sve ono što je potrebno da se bave pčelarstvom. Otvaranje ovog laboratorija jeste samo jedan dio ovog projekta koji traje već tri godine.“

Do juče su bh. proizvođači med i ostale pčelinje proizvode slali na analizu van granica Bosne i Hercegovine. Sada će se sav posao moći obaviti u Sarajevu. Kakve kriterijume trebaju ispuniti prozvođači da bi se njihov med našao na policama evropskih trgovina, govori viša asistentkinja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Lejla Spiljak:

„Pčelar, kao prvo, mora imati jako dobar svoj proizvod. To ne smije biti patvoreni med, odnosno falsifikovani, mora biti siguran u svoj kvalitet, u koji ćemo se mi uvjeriti u ovoj laboratoriji. Pčelar mora imati veću količinu meda da bi se on mogao izvesti. Nažalost, manji proizvođači, oni do nekih trideset košnica, čak i oni do sto, jako teško mogu izvesti taj svoj med, jer tržište zahtjeva veće količine meda kada se izvozi. Ovdje dobivaju certifikat, i treba da se zahtjevi zadovolje da bi taj med izašao vani.“

Falsifikovani med, navodi Spiljak, problem je u Bosni i Hercegovini. Takav proizvod je većinom uvezen na bh. tržište, mada, ističe ona, i pojedini domaći „proizvođači“ nude patvoreni med. Nužno je razbijati ovakav lanac trgovine, a pravi proizvod bolje upakovati.

„Do sada se jako malo radilo na ambalaži proizvoda. Sve su to bile neke tegle sa naljepnicom koju je pravio lično taj pčelar. Mi trebamo ići ka tome da se osavremeni ambalaža, jer smo svjesni da ambalaža prodaje proizvode, pa tako i med.“

Uz novu laboratoriju, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu ima i banku koja čuva gene autohtonih sorti. Ona, kao i laboratorija služiće i za vježbe studenata. Trenutno su samo dvije osobe sposobne za analizu kvalitete meda, tako da je potrebno educirati kadar, što je jedan od zadataka ovog fakulteta. Za nekoliko sedmica laboratorija je spremna za prve analize, a usluga ne bi trebalo da bude skupa, kaže dekan Mirsad Kurtović:

„Mi ćemo naći modus. Naravno, potpuno razumijemo situaciju u kojoj se i inače nalaze poljoprivredni proizvođači. Ono što je obezbjeđenje hemikalija, osnovnih sredstava – to će nam vjerovatno biti neka osnova dok ne ojačamo. Naravno, u prvoj fazi mi ćemo naplaćivati samo u smislu amortizacije aparata i ljudi; to će biti na nivou koji se doista može osvojiti.“

Laboratorija je uspostavljena, a da bi njen sertifikat prepoznalo evropsko tržište, to je zadatak koji trebaju da urade nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, po mogućnosti u što skorije vrijeme.