Dostupni linkovi

logo-print

Provalnici ne biraju, sve više upada u vjerske objekte


Ilustracija

Ilustracija

Na meti provalnika u BiH sve češće su i vjerski objekti. Lopovima nije bitno da li se radi o imovini katoličke, pravoslavne ili islamske zajednice u BiH. Predstavnici vjerskih zajednica smatraju da bi policija u ovakvim slučajevima morala brže otkrivati počinioce. Takođe traže pooštravanje kazni za ova djela.

Jedan od najdrastičnijih primjera provala u vjerske objekte u posljednje vrijeme desio se u Ljubiji kod Prijedora. Samo u ovoj godini objekti Katoličke crkve u Ljubiji bili su dva puta provaljeni, za Novu godinu i 12. januara dok je trajala pučka sveta misa.

Zbog straha za svoju sigurnost, župnik Ilija Piličić napustio je Župni ured tvrdeći kako „u Ljubiji svi znaju tko provaljuje i pljačka, ali se ništa ne poduzima.“

Portparol CJB Prijedor Marija Matić rekla nam je da policija iz Prijedora još nije završila istragu u ovom slučaju:

„Trenutno ne mogu davati nikakve informacije zato što je istraga u toku i mi očekujemo da će ovaj slučaj biti vrlo brzo pozitivno riješen. Toliko vam mogu reći. Ja sam već pričala sa načelnikom, imala sam još poziva za to, i načelnik je rekao da je najbolje da ne dajemo nikakve informacije dok ne bude stvar zaokružena“, navodi Marija Matić.

Zbog učestalih napada na katoličke crkvene objekte u Ljubiji, šestog po redu u posljednjih godinu i po dana, reagovao je i banjalučki biskup Franjo Komarica. Potvrdio nam je da je uputio protestno pismo Centru javne bezbjednosti u Prijedoru i Ministru unutrašnjih poslova RS Radislavu Jovičiću, tražeći da se vandalizam od strane „poznatih“ provalnika konačno sankcionira:

„Ja sam jučer posalo dodatno razjašnjenje, odnosno tražio inspektora i naveo mu poimenično ljude koji su ton uradili, kako su mi to tvrdili domaći mještani koji se njih boje i ne smiju ništa poduzeti, i da se stane nakraj takvim mladim kriminalcima - nisu više ni tako mladi, nisu svi maloljetnici - jer se može razviti u neugodnom pravcu čitava priča. Ljubija nije Čikago, nije Njujork, nikakvoga Al Kaponea ne trebamo. Sva je dogovornost na policiji. I policija se više ne može amnestirati – jer ne radi svoj posao“, kaže biskup Komarica.

Poruka o nesigurnosti

Osude sve češćih napada na vjerske objekte stigle su i od Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine. Svakako nije lako živjeti u sredini u kojoj se ne poštuju ni mrtvi ni živi i zbog toga je najpotrebnije da svi nadležni organi, policija i sudovi, brzo reaguju na ovakve slučajeve, smatra katolički svećenik Marijan Orkić:

„Da se takve stvari osude i da se što oštrije i što teže kazne počinitelji svih tih djela“, konstatuje Orkić.

Stručni savjetnik u Međureligijskom vijeću BiH Emir Kovačević kaže da, nakon trogodišnje analize napada na verske objekte, glavni problem je nedovoljno strogo kažnjavanje počinilaca:

„Identifikuju se počinioci, vode se postupci i izreknu se ili uslovne ili novčane kazne. Mi smatramo da to nije adekvatno i da se moraju izricati strožije kazne, jer Krivični zakon predviđa za krivično djelo izazivanja vjerske i nacionalne mržnje kaznu zatvora i ne vidimo se zašto se to ne primjenjuje. Jer ako je manjinska zajednica napadnuta, ako se manjinskoj zajednici šalje poruka netrpeljivosti i da nije dobro došla u određenu sredinu, onda je to sigurno širenje vjerske i nacionalne mržnje“, navodi Kovačević.

Psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo takođe je mišljenja da bi policija prioritetno trebala da rješava provale ili napade na vjerske objekte, pogotovo kada su u pitanju objekti manjinskih naroda, kako bi se utvrdili stvarni motivi i spriječile bilo kakve moguće pogrešne interpretacije:

„Napad na crkvu nije samo napada na objekat, nije samo uzimanje para, već to je negdje i simbolična poruka - jer se može tako shvatiti - drugim ljudima koji dolaze u tu crkvu da možda nisu sigurni. Ako država ne može da uhvati da uhvati tog lopova, onda se to može protumačiti kao neželjenje da se uhvati. Možda policija stvarno nije sposobna, ali u svakom slučaju to treba osuditi, odnosno treba to što prije rasvijetliti upravo zbog etničkih grupa koje su u manjini i čije interpretacije, koje dolaze, toga čina mogu da budu mnogo gore od samog čina krađe“, konstatuje Puhalo.

Osim bržeg otkrivanja počinilaca bilo kakvih napada na vjerske objekte, trebale bi se i pooštriti zakonske kazne za ovakva djela, mišljenja je predsjednik Medžlisa IZ u Tuzli Hasan Alispahić:

„I naravno i brži sudski procesi koji će u nekom bržem vremenu donijeti takve presude koje će onemogućiti počinioca da više i pomisli na tako nešto“, kaže Alispahić.

Ako nadležne institucije u skorije vrijeme ne preduzmu ništa, predstavnici Međureligijskog vijeća BiH pribojavaju se da će ovaj problem u BiH postati još veći i da bi mogao rezultirati i napadima na živote vjerskih službenika.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG