Dostupni linkovi

logo-print

Prijedlog zakona nova nada za raseljene i izbjegle iz BiH


Jedna od napuštenih kuća u BiH

Jedna od napuštenih kuća u BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH podržao je na sjednici održanoj u četvrtak principe Prijedloga zakona o izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima, čiji je predlagač Vijeće ministara.

Prema prijedlogu zakona, izbjeglice iz BiH i raseljene osobe imaju pravo povratka u ranije prebivalište, izbor drugog prebivališta, te povrat imovine ili kompenzaciju - naknadu za imovinu koja se ne može vratiti.

Prošlo je više od dvije godine od kako je u Parlamentu BiH usvojena Revidirana strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovinog sporazuma. Novi zakon o izbjeglicama i raseljenim osobama razrađuje odredbe ove strategije i u ovu oblast uvodi pravo na povratak, pravo na ostanak i naknadu štete.

Pitanje naknade štete za imovinu riješavat će se kompenzacijom, objašnjava Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

„Dakle, neće se isplaćivati naknada, nego će se kompenzacija vršiti na način da će se ljudima kreirati pravo na dom, da će im se pomoći ili u obnovi stambene jedinice u mjestu gdje se stambena jedinica nalazila ili u stvaranju uvjeta za ostvarivanje prava na dom u mjestu raseljenja, kao potpora lokalnom integriranju raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini“, navodi on.

U BiH još uvijek postoji veliki broj kolektivnih centara u kojima boravi oko 2.900 obitelji. Novi zakon tretira i ovo pitanje, dodaje Nenadić:

„Mi smo za ovo pitanje, a u skladu sa Revidiranom strategijom i drugim zaključcima Parlamentarne skupštine osigurali namjenske kredite, vrlo povoljne i dugoročne, kod Razvojne banke Vijeća Evrope. S tim kreditima osiguraće se potpuno zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja u Bosni i Hercegovini, što je posao u naredne tri godine.“

U novom zakonu potpuno je isključena uloga civilnog društva, što je neprihvatljivo, kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za povratak BiH. Civilno društvo godinama pomaže procesu povratka u Bosni i Hercegovini, stoga nije jasno zašto vlasti nisu omogućile da se ta podrška i nastavi, kaže Zukuć.

„Mi znamo da je na nivou cijele Bosne i Hercegovine pad javnih sredstava za ovu namjenu. Mi imamo trenutno donatorska sredstva i imamo jako velike kredite, a država je u namjeri da se još zadužuje, bez prisustva onih za koje se zadužuje. Mi imamo jasnu poruku i poslali smo je u pismenoj formi parlamentarcima, gdje smo iskazali svoje nezadovoljstvo. Mi smo na svim sastancima koje je Ministarstvo za ljudska prava organiziralo širom Bosne i Hercegovine, jasno dali do znanja da želimo vidjeti civilno društvo u tom zakonu. Međutim, to se nije uvažilo“, ističe Zukić.

Neobnovljeno oko 100.000 stambenih jednica

Banjalučki biskup Franjo Komarica jedan je od najvećih zagovornika procesa povrataka u Bosni i Hercegovini. Ističe kako je u dosadašnjem procesu učinjeno mnogo nepravde, osobito kada je o riječ o povratku Hrvata u Republiku Srpsku. Svaki novi korak ka rješavanju ovog pitanja, pa tako i novi zakon, biskup Komarica podržava:

„Sve što je humano, dobro i što je za ispravljanje nepravdi, treba pozdraviti i treba poduprijeti. U mnogim razgovorima i u zadnje vrijeme sa međunarodnim predstavnicima, oni su mi davali uvjeravanja da će konačno krenuti malo odlučnije u ispravljanje nepravdi, odnosno u omogućavanje svakom stanovniku ove zemlje da doživi pravdu, da se može vratiti i ostati u svom zavičaju, ako bude održivi povratak, ili da dobije kompenzaciju za srušenu imovinu koju je on izgrađivao svojim znojem i svojim trudom.“

Predstavnici udruga povratnika ističu da je i ranije kroz različite zakone mnogo obećavano, ali ne i ispunjeno. Nadaju se da se to neće dogoditi i sa novim zakonom, kaže Drago Majić iz Zajednice udruga prognanih i raseljenih povratnika Bosanske Posavine.

„Ako se ništa ne konkretizira i ništa konkretno ne uradi, onda je normalno da ljudi zaključuju svašta, zaključuju da se ne radi ozbiljno, već tek da se nešto kao pokušava i da se ljudima pruža neka nada. Ukoliko to također nije ovaj puta, ako nije država koja to raspisuje i osigurava sredstva koja će bar u najvećem dijelu namiriti nastalu štetu ljudima, onda je to opet pucanj u prazno“, ocjenjuje Majić.

Nakon rata u BiH ostalo je još neobnovljeno oko 100.000 stambenih jednica. Polovica njihovih vlasnika uputila je zahtjeve za obnovu kuća, dodaje Nenadić.

„Prije rata, prema zadnjem popisu stanovništva koji je u Bosni i Hercegovini proveden '91. bilo je 1,1 milion stambenih jedinica. Od tog broja 445.000 stambenih jedinica bilo je djelomično ili u potpunosti devastirano. Bosna i Hercegovina do danas od tih 445.000 obnovila je preko 330.000 stambenih jedinica, tako da je nešto više od 100.000 stambenih jedinica ostalo neobnovljeno. U svrhu povratka mi imamo prijavljenih oko 50.000 stambenih jedinica“, navodi Nenadić.

Financijska sredstva potrebna za provedbu plana suštinskog okončanja povratka procijenjena su na 1,3 milijarde KM, od čega je oko 900 milijuna KM za obnovu stambenih jednica i oko 400 milijuna KM za obnovu prateće komunalne infrastrukture.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG