Dostupni linkovi

logo-print

Presuda Stanišiću i Župljaninu 27. ožujka


Stojan Župljanin i Mićo Stanišić u haškoj sudnici

Stojan Župljanin i Mićo Stanišić u haškoj sudnici

Raspravno vijeće haškog suda u slučaju protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina zakazalo je objavu prvostupanjske presude za srijedu, 27. ožujka ove godine.

Podsjetimo tužiteljstvo je tijekom završnih riječi polovicom 2012. godine zatražilo doživotne kazne zatvora za Stanišića, prvog ministra policije bosanskih Srba te Župljanina, bivšeg načelnika Centra sigurnosnih službi (CSB) Banja Luka - zbog zločina policijskih snaga protiv građana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.

„I Stanišić i Župljanin su igrali svoje uloge u udruženom zločinačkom poduhvatu“, izjavila je tužiteljica Joanna Korner opisujući optužene kao glavne karike u izvršavanju strateških ciljeva političkog vodstva bosanskih Srba. Drugim riječima, etničkog razdvajanja od građana druge dvije nacionalnosti putem sile 1992. godine - kako bi se preuzela vlast u brojnim bosanskohercegovačkim općinama.

Tužiteljstvo je u završnim riječima osporavalo obranu Stanišića i Župljanina - da nisu znali što se događa na terenu u vezi sa brojnim i rasprostranjenim zločinima zbog nedovoljne komunikacije sa podređenima.

Također, tužiteljica Korner je odbacila prebacivanje odgovornosti optuženih za zločine policijskih jedinica na krizne štabove srpskih vlasti koji su upravljali lokalnom zajednicom, te na Vojsku Republike Srpske koja je potčinjavala policiju u vojnim operacijama

Tužiteljstvo je kao obrasce zločina u koje je policija bila umiješana spomenulo pogubljenje oko 200 Bošnjaka na Korićanskim stijenama te zatočavanje i zlostavljanje u brojnim logorima, primjerice u Manjači.

(VIDEO: Završne riječi tužiteljstva o zločinima policijskih snaga)


Timovi obrane zatražili su pak oslobađajuće presude za svoje klijente prebacujući zapovjednu odgovornost za zločine srpskih policijskih snaga u Bosni i Hercegovini na lokalne vlasti i paravojne formacije.

Pri tom su poricali odgovornost optuženih za zločine u 20 općina diljem Bosne i Hercegovine. Stanišićev branitelj Slobodan Zečević ustvrdio je da udruženi zločinački poduhvat nije postojao te da su se sporni zločini dogodili u kontekstu raspada Jugoslavije, što, prema njemu, tužiteljstvo nije uzelo u obzir.

„Ako bi bila točna tvrdnja tužiteljstva da je MUP hijerarhijska struktura i da navodno postoji jasan obrazac ponašanja u vezi preuzimanja općina, kako je onda moguće, pitam, da nema nijedne jedine naredbe ili instrukcije od RS MUP-a u tom smislu?“, naveo je pri tom.

Suđenje za zločine nad civilima hrvatske i bošnjačke nacionalnosti na početku rata počelo je u rujnu 2009. godine. Raspravno sudsko vijeće je saslušalo 147 svjedoka, od čega je tužiteljstvo izvelo njih 127, timovi obrane Stanišića i Župljanina 17, a sami suci u Raspravnom (prvostupanjskom) vijeću - 3.

Predsjedniku Republike Srpske u sporno vrijeme, Radovanu Karadžiću koji je spomenut kao vođa udruženog zločinačkog poduhvata - suđenje trenutno traje izvođenjem dokaza obrane, koju optuženi zastupa sam.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG