Dostupni linkovi

logo-print

Preporuke za promjenu Ustava: Federacija BiH funkcionalnija i jeftinija


Konferencija o promjenama Ustava FBiH, Sarajevom mart 2013.

Konferencija o promjenama Ustava FBiH, Sarajevom mart 2013.

Javnosti je u srijedu predstavljen Nacrt preporuka za promjenu Ustava Federacije BiH, koji između ostalog predviđa ukidanje institucije predsjednika i potpredsjednika Federacije, smanjenje članova oba doma Federalnog parlamenta, te načine popunjavanja Ustavnog suda koji neće moći biti blokirani kao do sada. Visoki zvaničnici SAD i EU podržavaju ovaj prijedlog i pozivaju na debatu, dok analitičari smatraju kako će, iako dobar, ovaj prijedlog biti teško provodiv.

Demokratski uređen entitet koji bi štitio ljudska prava, garantovao ravnopravnost, bio jeftiniji i politički odgovorniji - tako bi funkcionisala FBiH, ukoliko bi prošle preporuke ekspernog tima za promjene Ustava.

Tako bi Federacija BiH postala sve što sada nije. Glomazan aparat bio bi zamijenjen efikasnim, a načini donošenja odluka pojednostavljeni.

Okidač je bilo formiranje federalne vlade od strane tadašnjih platformaških stranaka, što je izazvalo nezadovoljstvo predstavnika HDZ-a koji su potom sve glasnije pozivali na formiranje trećeg entiteta. Smatrajući da su ugrožena njihova prava kao legitimnih predstavnika Hrvata potporu su našli i u strankama u RS.

Kako bi preduprijedili faktičko stvaranje tri nacionalne jedinice unutar BiH, na nužnosti reforme Ustava Fedreacije BiH najviše su inistirale SAD, koje su treći entitet vidjele kao korak u pogrešnom pravcu.

Potom je uslijedila nova kriza oko imenovanja nove vlade predvođene drugom parlamentarnom većinom, a potom i politička blokada imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Novim prijedlozima ponuđeno je i rješenje krize Vlade i stranačkih igara oko imenovanja.

Krešimir Zubak na konferenciji

Krešimir Zubak na konferenciji

“Ukoliko stranka koja pobijedi na izborima, osigura većinu i obezbijedi prihvatljiv program i raspodjelu funkcija može dobiti povjerenje za formiranje vlade”, navodi navodi član tima Krešimir Zubak.

U suprotnom, podršku će dobiti neko drugi ko to bude mogao obezbijediti. Također ako ne bude dogovora u roku od pet mjeseci svim zastupnicima oba doma biće uskraćena primanja do postizanja dogovora. Uz efikasnost FBiH bi dobila i političku odgovornost, jer bi se tražilo poštivanje obećanja.

Centralnu poziciju u strukturi organizovanja vlasti imao bi parlament,jer bi institucija predsjednika i potpredsjednika entiteta, čija se vlast pokazala zamalo pa beskonačnom, bila ukinuta.

“Da se afirmiše institucija zajedničke sjednice oba doma koja se nikada, iako postoji mogućnost, do sada nije održala. Na njoj bi se razmatrale ključne stvari za funkcionisanje Federacije BiH – promjene budžeta, usvajanja završnog računa , imenovanja sudija Ustavnog suda”, navodi profesor Ustavnog prava Kasim Trnka.

Tako bi se riješilo pitanje blokada jer bi se dešavalo manje zastoja u jednom od domova, kao što je to sada slučaj.

Udar na političke elite

Također bi se smanjio broj profesionalnih zastupnika koji bi bili plaćeni u visini prosječne plate u Federaciji, od čega bi zavisila i ministarska plata, što bi ih, vjeruje član tima Vehid Šehić, natjeralo da se bore za veći standard i bolje ekonomsko okruženje, te da dijele sudbinu građana.

Ovakav pristup direktan je udar na političke elite koje su upravo kroz fotelje, bilo zastupničke ili ministarske stekle veliko bogatstvo. Pitanje je zašto bi onda podržali Ustav koji ih praktično lišava apsolutne moći. Ambasador SAD u BiH Patrick Moon, međutim, jasno je poručio da vlast služi narodu i uputio indirektnu poruku liderima.

Šef Delegacije EU Peter Sorensen i američki ambasador Patrick Moon na konferenciji, maj 2013.

Šef Delegacije EU Peter Sorensen i američki ambasador Patrick Moon na konferenciji, maj 2013.

„Političko vođstvo u Federaciji, ali i diljem BiH treba da zna kad ljudi govore oni treba da slušaju. Ako politički lideri odluče da ignorišu reforme, treba im staviti do znanja da ignorišu volju naroda i građana koji će glasati na sljedećim opštim izborima. Federacija pripada narodu i na vama je da savjetujete kako treba da je se vodi. Na vama je da pomognete da se defninišu preporuke koje će prema našem mišljenju biti osnov za novi ustav Federacije", kazao je Mun.

Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renco Davidi svjestan je da političari zapravo ne žele promjene, ali navodi da ih se na to mora natjerati.

“Ono što smo primijetili u proteklim procesima jeste da političari nisu bili spremni da prihvate inicijative za bilo kakve strukturne reforme. Mislim da je jako važno da se sa nižih nivoa izvrši pritisak, da se građani uključe i da ubrzaju reforme“, ističe Davidi

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović vjeruje kako ovaj prijedlog za razliku od prošlih, koji su išli u pravcu reforme državnog ustava, može dobiti podršku politike.

“Jer političke elite, one koje čine većinu su sebi priskrbile uzurpaciju moći parlamenta na nivou države i entiteta a to nije demokratija već marginalizacija parlamentarne demokratija i to se u ovom slučaju neće dogoditi”, kategoričan je Pejanović.

Uvođenjem minimalne kvote izabranih zastupnika moglo bi se riješiti i pitanje nepopunjavanja Doma naroda Federacije koji nije radio u punom kapacitetu. Međutim, kako se u Ustav najmeravaju ugraditi i kategorije građana i nacionalnih manjina to bi moglo biti problematično za funkcionisanje, smatra Jakob Finci.

„Sve je do sada bilo djeljivo na tri. Poslije implementacije odluke Sejdić – Finci sve je trebalo biti djeljivo na četiri. Poslje implementacije ovakvog ustava sve će biti djeljivo na pet a onda svima ima manje i teško da će konstitutivni narodi koji imaju većinu vlasti pristati na takvo nešto jer to nije u njihovu korist“, vjeruje Finci.

Rješenja koja se nude u 181. preporuci također predviđaju i jačanje općina, te da Federacija preuzme brigu o socijalnim potrebama u onim dijelovima entiteta koji finansijski nisu održivi. Tako bi građani imali osigurano liječenje, te socijalnu zaštitu ma gdje bili, jer su sada ograničeni na kantone, te jedino uz posebno odobrenje mogu na liječenje u bolje opremljene bolnice.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG